Ante Nazor (povjesničar)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ante Nazor
Ante Nazor (povjesničar)
Ante Nazor sa svojom knjigom Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih
Rođenje Zagreb, 15. ožujka 1968.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje povjesničar
Standardizacija infokutija

Ante Nazor (Zagreb, 15. ožujka 1968.), hrvatski povjesničar.

Životopis[uredi | uredi kod]

Rođen je 15. ožujka 1968. u Zagrebu. Osnovnu je i srednju školu također završio u Zagrebu (1986.) Na Filozofskom fakultetu - Humanističke i društvene znanosti u Zagrebu diplomirao je 1993. (program studija: Povijest i Arheologija), a 13. srpnja 1999. na istom fakultetu magistrirao (znanstveno polje: povijest). Doktorirao je 16. veljače 2007. (znanstveno područje: humanističke znanosti; znanstveno polje: povijest; grana: nacionalna povijest).

Sudjelovanje u Domovinskom ratu[uredi | uredi kod]

Tijekom lipnja/srpnja 1991. mobiliziran je u pričuvni sastav Zbora narodne garde (smještaj u Pionirskom gradu u Zagrebu i pripravnost za mogući napad na vojarne). U jesen (listopad i studeni) 1991. otišao je kao dragovoljac na istočno-slavonsko bojište i bio pripadnik 122. đakovačke “R” brigade (potom se vratio i završio fakultet do listopada 1993.). Od 22. listopada 1993. do kraja rata bio je djelatnik Hrvatskog vojnog učilišta - Dočasničke škole HV-a Jastrebarsko.

Radna mjesta[uredi | uredi kod]

Od 22. listopada 1993. do 10. travnja 1997. bio je nastavnik (profesor) u novoutemeljenoj Dočasničkoj školi HV “Ante Starčević” u Jastrebarskom, od 10. travnja 1997. do 1. kolovoza 2003. nastavnik na Katedri za vojnu povijest Hrvatskoga vojnoga učilišta u Zagrebu, a od 1. kolovoza 2003. do 2. ožujka 2005. bio sam na mjestu časnika za vojnu povijest u Odsjeku za vojnu povijest Odjela za združenu doktrinu i vojnu povijest pri Zapovjedništvu za združenu izobrazbu i obuku “Petar Zrinski” u Zagrebu (bivša HVU). Do 2003. dočasnicima i časnicima predavao je hrvatsku povijest od VII. stoljeća do završetka Domovinskoga rata (s naglaskom na vojnu povijest), a od 2003. do 2005. na Visokoj dočasničkoj školi u Jastrebarskom predavao je predmet Vojna povijest – Operacije oružanih snaga Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991.- 1995.). Od 2005. godine ravnatelj je Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata.

Projekti i suradnja sa znanstveno-istraživačkim i pedagoškim ustanovama[uredi | uredi kod]

Kao vanjski suradnik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, sudjelovao je u znanstveno-istraživačkom projektu “Izvori, studije i pomagala za hrvatsku povijest od 7. do 19. stoljeća, na kojem je i koautor knjige (kritičkog izdanja 1. sveska) Spisi splitskog bilježnika Ivana pok. Çove iz Ankone od 1341. do 1344. (Zagreb, 2002.), objavljene u seriji HAZU - Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium (vol. 53). Sudjelovao je u znanstveno-istraživačkom projektu Vlade RH "Domovinski rat i ratne žrtve u 20 stoljeću"; tema Vojna izobrazba dočasnika HV tijekom Domovinskoga rat”. Od 2004. predavao je na Hrvatskim studijima u Zagrebu izborni kolegij “Vojna povijest Hrvata (rani srednji vijek)”; Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je izborni kolegij “Pregled povijesti ratovanja u srednjem i ranom novom vijeku”, a od školske godine 2008./2009. na Hrvatskim studijima na poslijediplomskom studiju predaje obvezni kolegij “Vojna povijest – s posebnim osvrtom na Domovinski rat” Inicijator je i jedan od dvojice autora dvojezične (hrvatsko-engleske) knjige Povijest Hrvata – ilustrirana kronologija (Multigraf, Zagreb, 2003.). Surađuje s Leksikografskim zavodom u pisanju priloga za leksikografska izdanja i prijavljen je na znanstveni projekt “Atlas Domovinskog rata” (od 2007.).

Znanstveni skupovi i bibliografija[uredi | uredi kod]

Ante Nazor na obilježavanju 20. obljetnice osnivanja OS RH, Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dana Hrvatske kopnene vojske, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i promociji četiriju monografija posvećenih 2. gardijskoj brigadi, „Gromovima“; 4. gardijskoj brigadi, „Paucima“; 7. gardijskoj brigadi, „Pumama“ i 9. gardijskoj brigadi, „Vukovima“.
Ante je Nazor recenzent monografija posvećenih gardijskim brigadama.[1]
Javna tribina: Je li Hrvatska agresor, a Herceg Bosna dio udruženog zločinačkog pothvata?"; Ivica Lučić, Višnja Starešina i Ante Nazor

.

Sudjelovao je na više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Vodio je sekciju za vojnu povijest na II. kongresu hrvatskih povjesničara i organizirao više stručnih predavanja i okruglih stolova o temama iz Domovinskog rata; Autor je i koautor nekoliko knjiga te tekstova za kataloge izložbi s temama iz Domovinskog rata, turističke monografije s povijesnim pregledom i povijesnoga pregleda u turističkoj monografiji o Hrvatskom Jadranu. Napisao je više znanstvenih radova - većinom s problematikom iz hrvatske vojne povijesti, te više od 30 stručnih i publicističkih radova, koji su objavljeni u prigodnim zbornicima ili stručnim časopisima. Urednik sam više knjiga, autor izložbe o početcima suvremene hrvatske države, autor scenarija za dokumentarni film “Vukovar 1991.”.

Bibliografija radova[uredi | uredi kod]

  • Magistarski rad: Split i Poljica u XIV. i XV. stoljeću: politički odnosi i pitanje međusobnog razgraničenja (rad je obranjen 13. srpnja 1999. godine)
  • Doktorski rad: Split i Poljica u XIV. i XV. stoljeću: gospodarski, etnički i crkveni odnosi (rad je obranjen 16. veljače 2007. godine)

Knjige[uredi | uredi kod]

  • Jakov Stipišić-Ante Nazor, Spisi splitskoga bilježnika Ivana pok.Çove iz Ancone od 1341. do 1344., Splitski spomenici, dio prvi, Splitski bilježnički spisi, sv. I., MONUMENTA SPECTANTIA HISTORIAM SLAVORUM MERIDIONALUM, vol.53., Zagreb, 2002.
  • A. Nazor - Z. Ladić, Povijest Hrvata - ilustrirana kronologija, Multigraf, Zagreb, 2003. (488 strana, oko 750 slika i 50 zemljovida).
  • Ante Nazor, Počeci suvremene hrvatske države (kronologija procesa osamostaljenja Republike Hrvatske: od Memoranduma SANU 1986. do proglašenja neovisnosti 8. listopada 1991.), Zagreb, 2007. (157 strana); ISBN 978-953-7439-01-9
  • Ante Nazor, Oluja pobjede – fotomonografija o vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja, Zagreb, 2007. (187 strana) ISBN 978-953-150-811-7
  • Ane Nazor, Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih, Zagreb, prosinac 2011.

Monografije (turističke)[uredi | uredi kod]

  • Povijesni uvod za Hrvatski Jadran (turistički vodič i fotomonografija), Zagreb, 1996. (5-52)
  • Hrvatska (turistički vodič i fotomonografija), Zagreb, 2000., str. 5-238;
  • “Zagreb” (fotomonografija), Zagreb 2005.

Autor izložbe[uredi | uredi kod]

  • Početci suvremene hrvatske države (kronologija događaja od Memoranduma SANU 1986. do konačnog proglašenja neovisnosti 8. listopada 1991.); postavljena je u: Zagreb - 29. svibnja 2006., Knin - 4. kolovoza 2006., Petrinja – 14. rujna 2006., Lipik - 5. prosinca 2006., Pakrac – 2. ožujka 2007., Batrina kraj Nove Kapele – 20. rujna 2007., Nova Gradiška – listopad 2007.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-06-14. Pristupljeno 2014-07-27.