Anica Bošković

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Anica Bošković (Dubrovnik, 3. studenog 1714. - Dubrovnik, 13. kolovoza 1804.) je bila hrvatska književnica. Pisala je pjesme (pastorale) i prevodila je s talijanskog jezika.

Anica Bošković je rođena od roditelja majke Paule Bettera, kćerke jedne talijanske bogate obitelji, i oca Nikole Boškovića, trgovca podrijetlom iz Orahovog Dola.
Sestra je slavnog brata Ruđera Boškovića, a i njena druga braća su vrijedna spomena zbog njihova doprinosa hrvatskoj kulturi, hrvatski latinist Baro Bošković i pjesnik Petar Bošković.

Djela joj prožima kršćanska tematika, što je veliki utjecaj njena školovanja u samostanu kod časnih sestara.

Anica Bošković uz Mariju Betteru-Dimitrović, Lukreciju Bogašinović, Juliju Bunić, Nadu Bunić i Katarinu Zrinsku spada u prva velika ženska imena hrvatske književnosti, odnosno, predstavljaju začetak t.zv. ženskog pisma.

Djela[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Razgovor pastirski vrhu porođenja Gospodinova jedne djevojčice Dubrovkinje, pastorala
  • Bambin
  • Razgovor na križu s Isukrstom propetijem, poema
  • U hvalu brata Ruđera
  • misli djevojke kad meće na se kaluđersko odijelo
  • Razgovor o propetom jezusu
  • Nestalnost ljepote
  • Djevica i Ljubica

Literatura o Anici Bošković[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ante Kadić: Otkriće Amerike u hrvatskoj književnosti, Hrvatska revija br. 42/1992.
  • Ante Kadić: Ruđer J. Bošković : njegov književni i duhovni lik : prigodom 200-godišnjice njegove smrti, Hrvatska revija br. 37/1987.
  • Nevenka Nekić: Skica za portret Ruđera Boškovića, Hrvatska revija br. 49/1999.
  • Mirko Kratofil: Historiografija o Dubrovniku u 1999. godini., Hrvatska revija br. 50/2000.
  • Zbornik stihova i proze 18. stoljeća. "PSHK", knj. 19, prir. R. Bogišić, Zagreb 1973. (Mateša Antun Kuhačević; Vid Došen; Antun Ivanošić; Đuro Hidža; Marko Bruerović; Anica Bošković)
  • Sebastijan Slade, Fasti litterario-Ragusini, Dubrovačka književna kronika, Hrvatski institut za povijest, (Biblioteka Hrvatska povjesnica. Posebna izdanja), Zagreb, 2001

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Hrcak.srce.hr Dubrovnik annals: Slavica Stojan. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 1999.
  • Filozofki fakultet Popis literature za ispit iz starije hrvatske književnosti
  • Vjesnik Od demona do božice
  • ((sh)) Prilozi Prikaz: Sonja Dujmović: Sebastijan Slade, Fasti litterario-Ragusini, Dubrovačka književna kronika, Hrvatski institut za povijest, (Biblioteka Hrvatska povjesnica. Posebna izdanja), Zagreb, 2001.