Anderlecht

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Anderlecht. Za nogometni klub, v. R.S.C. Anderlecht.
Anderlecht
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 50°50′N 04°20′E / 50.833°N 4.333°E / 50.833; 4.333
Država Belgija
Regija Regija glavnoga grada Bruxellesa
Belgijske zajednice Francuska zajednica
Flamanska zajednica
Arondisman Bruxelles
Vlast
 - Gradonačelnik Gaëtan Van Goidsenhoven (MR)
Površina
 - Ukupna 17,74 km²
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 96.011
 - Gustoća 5.411
Poštanski broj 1070
Pozivni broj 02
Službene stranice
Anderlecht
Karta
Anderlecht na karti Belgije
Anderlecht
Anderlecht
Anderlecht na karti Belgije

Anderlecht je jedna od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.

Općina se nalazi na jugozapadu briselske aglomerizacije, te graniči s općinama grad Bruxelles, Dilbeek, Forest, Molenbeek-Saint-Jean, Sint-Pieters-Leeuw i Saint-Gilles. Anderlecht je poznat po svojim sportskim klubovima, od kojih se ističu momčadi R.S.C. Anderlechta u nogometu i ragbiju, koje su osvojile više naslova u zemlji.

Povijest[uredi - уреди | uredi kôd]

Gradska vijećnica u Anderlechtu

Prvi spomen naziva „Anderlecht“ datira iz 1047. kad se pojavljuje u obliku Anrelech, te kasnije kao Andrelet (1111.), Andreler (1148.) i Anderlech (1186.). Godine 1356., flandrijski grof Ludvig II. borio se na području Anderlechta protiv Bruxellesa. Iako je pobijedio svoju šogoricu Ivanu Brabantsku i uzeo njenu titulu brabantskog vojvode, iduće godine ona ju je povratila uz pomoć cara Karla IV. Po njenoj povelji iz 1393. Anderlecht je proglašen dijelom Bruxellesa.

U 15. i 16. stoljeću ovdje su živjeli mnogi poznati kulturnjaci. Godine 1521. Erazmo Roterdamski je ovdje proveo nekoliko mjeseci, a ovdje su također prebivali i aumalski grof Karlo, te francuski kraljevski lovac. 17. i 18. stoljeće obilježili su sukobi s Francuskom. U studenom 1792. nakon bitke kod Jemappesa, general Dumouriez i francuska revolucionarna vojska ovdje su opet pobijedili Austrijance. Francuzi su Anderlecht proglasili nezavisnom općinom.

U 19. stoljeću broj stanovnika naglo je narastao, a glavni razlog tome bio je razvitak, te blizina Bruxellesa. Početkom 20. stoljeća u Anderlechtu je zabilježen značajan urbani razvoj, te su tada izgrađene zelene četvrti kao Het Rad i Moortenbeek.

Razvoj stanovništva[uredi - уреди | uredi kôd]


  • Izvor:NIS

Slavni stanovnici[uredi - уреди | uredi kôd]

Zbratimljena mjesta[uredi - уреди | uredi kôd]

Sporazumi o prijateljstvu[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]