Alosaurus

Izvor: Wikipedia
Alosaur
Replika alosaura
Replika alosaura
Status zaštite

Status zaštite: Fosil
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Sauropsida
Nadred: Dinosauria
Red: Saurischia
Podred: Theropoda
Porodica: Allosauridae
Rod: Allosaurus
Marsh, 1877.
Područje života
Vrste

A. fragilis Marsh, 1877. (tip)
A. atrox (Marsh, 1878.) Paul, 1987.
A. europaeus Mateus et al., 2006.
A. "jimmadseni" Chure, 2000. vide Glut, 2003.

Sinonimi
Creosaurus Marsh, 1878.

?Epanterias Cope, 1878.
Labrosaurus Marsh, 1879.
Camptonotus Marsh, 1879.

Alosaur (drugačiji gušter) najkrvoločniji je i najčešći dinosaur iz doba kasne jure. Othniel C. Marsh, najveći paelontolog 19-og stoljeća, dao je ovom dinosauru latinski naziv Allosaurus.

Opis[uredi - уреди]

Crtež alosaura
Rani prikaz

Hodao je uspravno. Zadnji udovi služili su mu za kretanje, a prednji za lov. Na snažnim rukama imao je po tri prsta sa pandžama koje su mogle probiti kožu plijena i zadržati ga da ne pobjegne. Zadnji su mu udovi imali četiri pandže kojima bi kidao velike komade mesa. Imao je veliko mišićavo tijelo dugo 7-12 metara.

Vrat je bio kratak, a velika glava mu je bila lakša zahvaljujući tome što je imala velike rupe. Zubi su bili dugi između 5 i 10 cm. Iznad očiju je imao prepoznatljive koštane kvrge.

Ponašanje[uredi - уреди]

Pretpostavlja se da je lovio dinosaure biljoždere, ali je sigurno bio i strvinar. Smatra se da su se mladunci hranili manjim životinjicama poput guštera, žaba, većih kukaca, stonoga i sl.

Rasprostranjenost i stanište[uredi - уреди]

Nastanjivao je područja današnje Sjeverne Amerike, Španjolske i istočne Afrike. U doba kasne jure ta su područja bile ravnice.

Vanjske veze[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]