Alosaurus

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Alosaurus
Allosaurus SDNHM.jpg
Replika alosaura
Status zaštite
Status zaštite: Fosil
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Sauropsida
Nadred: Dinosauria
Red: Saurischia
Podred: Theropoda
Porodica: Allosauridae
Rod: Allosaurus
Marsh, 1877.
Sinonimi

Creosaurus Marsh, 1878.
?Epanterias Cope, 1878.
Labrosaurus Marsh, 1879.
Camptonotus Marsh, 1879.

Alosaur (drugačiji gušter) najkrvoločniji je i najčešći dinosaur iz doba kasne jure. Othniel C. Marsh, najveći paelontolog 19-og stoljeća, dao je ovom dinosauru latinski naziv Allosaurus.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Crtež alosaura
Rani prikaz

Hodao je uspravno. Zadnji udovi služili su mu za kretanje, a prednji za lov. Na snažnim rukama imao je po tri prsta sa kandžama koje su mogle probiti kožu plijena i zadržati ga da ne pobjegne. Zadnji su mu udovi imali četiri kandže kojima bi kidao velike komade mesa. Imao je veliko mišićavo tijelo dugo 7-12 metara.

Vrat je bio kratak, a velika glava mu je bila lakša zahvaljujući tome što je imala velike rupe. Zubi su bili dugi između 10 i 15 cm. Iznad očiju je imao prepoznatljive koštane kvrge.Maksimalna velicina je dostizala 14 m.

Ponašanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Pretpostavlja se da je lovio dinosaure biljoždere, ali je sigurno bio i strvinar. Smatra se da su se mladunci hranili manjim životinjicama poput guštera, žaba, većih kukaca, stonoga i sl.

Rasprostranjenost i stanište[uredi - уреди | uredi izvor]

Nastanjivao je područja današnje Sjeverne Amerike, Španjolske i istočne Afrike. U doba kasne jure ta su područja bile ravnice.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]