Agaj (narod)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Agaj
አገው
Agaw women of Ethiopia.jpg
Agajske žene
Ukupna populacija

809,000

Regioni sa značajnim brojem pripadnika
 Etiopija 733.000
 Eritreja 76.000
Jezik/ci
agajski
Religija
Etiopska pravoslavna tevahedo CrkvaEritrejska pravoslavna tevahedo CrkvaKatoličanstvoProtestantizamPaganizammJudaizamIslam

Agaj (giz: አገው) je naziv za afričku entičku grupu iz Etiopije i južne Eritreje.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Narod Agaj se prvi put spominje u spisu bizantskog geografa Kozme Indikoplevsta Monumentum Adulitanum iz 6. vijeka, u kojem je Kozma opisao neke aksumske napise na zahtev aksumitskog kralja. On je sa aksumskog natpisa iz 3. vijeka, naveo narod "Athagaus" (ili Athagaous), a to je možda značilo Ad Agaus, što bi značilo "sinovi [1] od Agaja." [2] Athagaous se spominju kao narod koje je pokorio nepoznati kralj.[3]

Ime Agaj se kasnije spominje u natpisu iz 4. vijeka aksumskog kralja Ezana[2] i kralja Kaleba iz 6. vijeka. Na temelju tih spisa, dio historičara prigrlio je teoriju, koji su prvi iznjeli Edward Ullendorff i Carlo Conti-Rossini, da su strari Agajci živjeli daleko sjevernije na Etiopskoj visoravni, ali su ili protjerani ili asimilirali od semitskih - Tigranja i Amharaca.[4] Kozma Indikoplevst u svom kasnijem spisu "Krišćanska topografija", navodi da glavni trgovački put za zlato vodi preko kraja "Agaj" U Etiopiji.[2]

Agajci su imali vlastitu kneževinu na jugu Etiopske visoravni na platou Tigraja od 3. do 6. vijeka. Od 6. vijeka počeli su utjecaji kršćanstva i judaizma, tako da su u 10. vijeku počele borbe između sjevero-zapadnih agajaca koji su prigrlili judaizam "Falaša" i istočnih agajaca koji su pak preferirali kršćanstvo. Agajci su se uspeli do vladarskih pozicija u Etiopiji, za vrijeme Dinastije Zagaj od oko 1137. do 1270. Čak je i ime dinastije derivat fraze na gizu Ze-agaj, koja je značila "Agaj", a odnosila se na narod Agaj.

Agajci danas žive raspršeni u velikom broju enklava između brojnijih Amharaca, kao pleme Bilin oko grada Keren u Eritreji, kao plemena Kemant i Kuara, sjeverno od jezera Tana oko grada Gondara u Regiji Amhara, brojne skupine žive južno od jezera Tana u Zoni Agaj Avi. Puno Agajaca živi oko grada Sokota blizu granice sa Regijom Tigraj.

Jezici[uredi - уреди | uredi izvor]

Agajci govore agajski jezik, koji je dio kušitske grane afro-azijske jezične obitelji. Mnogi Agajci govore amharski i tigrinju koji su također afro-azijski jezici, ali dio semitske grane.

Agajske podgrupe[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Sjeverni Agajci, poznati kao pleme Bilin (oko grada Keren, Eritreja)
  • Zapadni Agajci, poznati kao plemena Kemant i Kuara (sjeverno od jezera Tana oko grada Gondara)
  • Istočni Agajci, poznati kao Kamir i Kamta (u Lasti oko grada Lalibela)
  • Južni Agajci, poznati kao pleme Avija (južno od jezera Tana)

Jedan manji dio Agajaca - iz skupine Falaše je 1990 emigrirao u Izrael.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Herausgegeben von Uhlig, Siegbert, Encyclopaedia Aethiopica: A-C. Wiesbaden:Harrassowitz Verlag, 2003. str. 117
  2. 2,0 2,1 2,2 Herausgegeben von Uhlig, Siegbert. Encyclopaedia: A-C. str. 142.
  3. Munro-Hay, Stuart. Aksum: An African Civilization of Late Antiquity (Edinburgh: University Press, 1991), str. 187
  4. Taddesse Tamrat, Church and State in Ethiopia (1270 - 1527) (Oxford: Clarendon Press, 1972), str. 26.