Čuvarkuća
Čuvarkuća | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Red: | Saxifragales |
Porodica: | Crassulaceae |
Rod: | Sempervivum |
Vrsta: | S. tectorum |
Dvojni naziv | |
Sempervivum tectorum |
Čuvarkuća (Sempervivum tectorum) je višegodišnja biljka iz porodice Crassulaceae. Zovu je brojim imenima: Gromovna trava, Gromovik, Vazdaživ, Cmilić, Glavotoć. Uzgaja se uglavnom kao ukrasna biljka, a ima i ljekovito djelovanje. Sok čuvarkuće se često upotrebljava kao zaštita od sunca. Postoji veliki broj sorti. Vrlo je otporna na sušu i visoke temperature. Poznata je od davnina, čak se spominje u dokumentima Karla Velikog kao "biljka koju svi moraju uzgajati...na krovovima kuća", jer se smatrala da štiti od vatre i udara groma[1]. Zbog tog mita (lat. tectorum - na krovu) dobila je i svoj latinski naziv tectorum.
Čuvarkuća je zeljasta prizemna biljka, promjera 10 do 20 cm, s snažim korijenskim sistemom. Razmnožava se vegetativno putem izdanaka, vrlo rijetko preko sjemena. Ima ružičasto-bijele cvjetove. Lišće joj je mesnato, sočno, elipsasto, sa zašiljenim vrhom.Biljka cveta od jula do septembra.
Rasprostranjena je širom južne Evrope, naročito na Pirinejima, Alpama i Dinarskim planinama.U nasoj zemlji je rasprostranjena na planinama,narocito sa krecnjackim tlom
Čuvarkuća iako nije dovoljno hemijski proucena,poznato je da sadrži jabučnu i mravlju kiselinu, soli, vosak, sluz, šećer, gumu i mineralne sastojke i tragove alkaloida.
Upotrebljava se sok od ove biljke i to ili iz cele sveže biljke (Sempervivum tectori succus) ili se upotrebljava samo list (Sempervivum tectori folium).U narodnoj medicini sok se koristi kod upala koze i slizokoze,narocito kod upale srednjeg uha, upaljenih hemoroida i smirivanje bolova.Sok se sve vise koristi u medicinskoj kozmetici.
U medicini se upotrebljava kao sok protiv opekotina, herpesa, čireva.
Tinktura od čuvarkuće se koristi kao homeopatski preparat protiv upale grla[2].
Postoji narodna poslovica: bolje čuvarkuća na kući nego dva psa pred kućom.
- ↑ „Sempervivum tectorum”. Arhivirano iz originala na datum 2011-02-25. Pristupljeno 2015-05-19.
- ↑ D. Milovanović, Atlas lekovitog bilja, Beograd, 1975.
3.V.Stamenkovic,D.Stamenkovic:Nase neskodljive lekovite biljke,III dopunjeno izdanje