Čačvina
Čačvina
| |
|---|---|
  Čačvina Čačvina na karti Hrvatske | |
| Regija | Dalmacija |
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/Grad | Trilj |
| Mikroregija | Cetinska krajina |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 43.612 N |
| - z. d. | 16.789 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 98 |
| Pošta | 21240 Trilj [1] |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
Čačvina je naselje grada Trilju, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Nalazi se oko 5 km zapadno od Trilja. Najbliža naselja su Velić (1 km sjeverno) i Vrpolje (3 km zapadno).
Kretanje broja stanovnika naselje Tijarica za razdoblje od 1857. do 2001. godine[2]
Napomena: U popisima stanovništva iz 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Vrpolje, kao i dio podataka u popisima stanovništva iz 1880. i 1931.
Čačvina se nalazi pored vjekovnog puta koji iz Cetinske krajine preko Buškog blata vodi prema Livnu i Duvnu. Ovom rutom i danas vodi put od Trilja prema Livnu: državna cesta D220.
Ovaj je prirodni prolaz oduvijek je bio glavni put od Cetinske krajine prema imotskom kraju i jugozapadnoj Bosni, što se može zaključiti iz rasporeda prapovijesnih objekata.
Nad zaseokom Anđelića u Vrpolju nalazi se gradina Jelinak (664 m), a na brdu Umac (583 m), sjeverozapadno ispod srednjovjekovne utvrde, je Velika-Maroševa gradina. Prapovijesne gomile su i na Ržištu, iznad Živaljića (553 m) je Žutina gomila, gomila Velika Križina (703 m) je na području sela Čačvine, dvije gomile su na položaju Pod kosom u Veliću, a jedna je na padini brijega južno od Vrpolja. Ulomci keramike razasuti su niz prisojnu padinu podno utvrde Čačvine, što svjedoči o povremenom boravku predrimskih stanovnika i na ovom hrptu brijega, na kojem nisu zamijećeni ostaci prapovijesnog objekta.
Jugoistočno od utvrde Čačvina, na prijevoju Priviji, razdjelnici zaselaka gornje i Donje Čačvine, sačuvani su tragovi antičkog kolnika izbrazdanog kolotečinama (spurillae). Ovaj je put sagrađen sredinom prvog stoljeća, kao dio itinerarskog pravca Salona-Argentaria, a bio je korišten i održavan sve do izgradnje suvremenih prometnica. Put je tekao od mosta preko Cetine kod Trilja, rubom Sinjskog polja do Vedrina, a zatim se penjao preko Čačvine, Vrpolja, Velića i Tijarice prema naseljima oko današnjeg Buškog blata.
Više lokaliteta i pokretnih spomenika, registrirano pokraj Rimskog puta, svjedoče o intenzivnom prometu ovim dijelom trase tijekom antike i srednjega vijeka. U Veliću je pronađen miljokaz postavljen za vladavine cara Maximina Tračanina (235.-238.). Iz Čačvine potječe, danas izgubljen, žrtvenik posvećen bogu Merkuru.
Na položaju Aran u Gornjoj Čačvini, uza sjeverni rub prostrane vrtače, gomila kamenja prikupljena krčenjem skriva ostatke većeg zdanja. Vodoravno složeni redovi četvrtastih kamenih blokova povezanih žbukom, okomita fasada oslonjena na proširenu temeljnu stopu, kao i ulomci keramičkih posuda i tegula, razbacani po površinama okolnih oranica, otkrivaju kako je riječ o antičkom objektu još nepoznate veličine i namjene.
Osim spomenutih lokaliteta, na području sela Čačvine postoje i drugi položaji s materijalnim ostacima prošlosti. Ispod brda Križine, južno podno utvrde, vire kamene poklopnice kasnosrednjovjekovnih grobova, kakvi su nedavno otkriveni stotinjak metara zapadno izvan suvremenog seoskog groblja, a pokraj staze što vodi k tvrđavi i crkvi Svih Svetih. Toponimi Mirine blizu zaselka Žuljevića i Grebčine sjeverozapadno od Živaljića, također ukazuju na blizinu arheoloških lokaliteta.
Utvrda Čačvina se prvi put spominje 1345., a o njoj više u samom članku o utvrdi.
- O Čačvini Arhivirano 2016-04-16 na Wayback Machine-u
- www.cacvina.hr Arhivirano 2013-06-03 na Wayback Machine-u
Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Čačvina treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.