Tresonče

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Tresonče
mak. Тресонче

Osnovni podaci
Država  Severna Makedonija
Opština Mavrovo i Rostuša
Stanovništvo
Stanovništvo (2002) 8
Geografija
Koordinate 41°33′40″N 20°43′23″E / 41.5611°N 20.7231°E / 41.5611; 20.7231
Nadmorska visina 1.030 m
Tresonče na mapi Severne Makedonije
Tresonče
Tresonče
Tresonče (Severne Makedonije)
Ostali podaci
Poštanski kod 1253
Pozivni broj (+389) 45
Registarska oznaka GV


Koordinate: 41° 33′ 40" SGŠ, 20° 43′ 23" IGD

Tresonče (mak. Тресонче) je naseljeno mesto u Republici Makedoniji, u zapadnom delu države. Tresonče pripada opštini Mavrovo i Rostuša.

Geografski položaj[uredi | uredi kod]

Naselje Tresonče je smešteno u zapadnom delu Republike Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Debra, naselje je udaljeno 28 km severoistočno.

Selo Tresonče se nalazi u oblasti Mala Reka na planini Bistra koja je deo nacionalnog parka Mavrovo. Nalazi se na približno 1.030 m nadmorske visine. Selo je razbijenog planinskog tipa i podeljeno je na četrnaest mahala: Kadievci, Peškovci, Jodrovci, Lekovci, Jurukovci, Boškovci, Bradinovci, Vrlevci, Ekmedžievci, Krajnikovci, Srbinovci, Petrovci, Trizlovci i Kičevci.

Kroz selo prolazi Mala ili Tresonečka reka koja je leva pritoka reke Radike. Selo se nalazi na vrlo nepristupačnom i skrivenom mestu i dok srpske vlasti nisu napravile put 1914. godine, do sela se moglo doći samo kirajdžiskim stazama.

Klima u naselju je planinska.

Istorija[uredi | uredi kod]

Tresonče se prvi put pominje u jednom turskom popisu iz 1467. godine, i nešto kasnije u Tahrir defteru br. 4 iz 1474–76 godine, gde se naziva derbendžijskim selom. Stanovnici sela Tresonče bili su Mijaci, čiji su osnovni načini privređivanja bili pečalbarstvo i stočarstvo.

Tresonče je dalo mnoge zografe, tj. ikonopisce i freskopisce, od kojih je najpoznatiji Dimitar Krstević zvani Dičo Zograf. Mijaci su bili i čuveni drvorezbari. Iz tresonečkog roda Staniševci su bili duboresci koji su između ostalog izradili remek-delo, središnji duborez ikonostasa u manastiru Visoki Dečani. Od 1900. godine u selu je postojala srpska crkva i škola u kojoj je učitelj bio kasniji akademik Toma Smiljanić-Bradina.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Po popisu stanovništva iz 2002. godine Tresonče je imalo 8 stanovnika.

Pretežno stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (100%).

Većinska veroispovest u naselju je pravoslavlje.

Značajne osobe[uredi | uredi kod]

  • Kole Čašule, jugoslovenski i makedonski pisac i publicista, član MANU

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]