Tivat

Izvor: Wikipedia
Tivat

Tivat2.jpg

Grb
Osnovni podaci
Opština Tivat
Stanovništvo
Stanovništvo ((2003)) 9467
Geografija
Koordinate
Nadmorska visina 6 m
Tivat na karti Crne Gore
Tivat
Tivat
Tivat (Crne Gore)
Ostali podaci
Poštanski kod 85320
Pozivni broj 032
Registarska oznaka -{TV}-


Koordinate: 42° 26′ 07" SGŠ, 18° 41′ 28" IGD
Tivat je gradić i opštinski centar u crnogorskom primorju, u Boki Kotorskoj.

Historija[uredi - уреди]

O porijeklu imena Tivat postoje tri različita mišljenja. Prema prvom, naziv Tivat izveden je od imena ilirske kraljice Teute koja je jedno vrijeme imala svoju prijestonicu u Risnu, a možda i ljetnikovce u blizini današnjeg Tivta. Po drugom mišljenju naziv bi mogao biti izveden od imena hrišćanskih svetaca kao što su sanctus Theodorus, Theodosius, Theodotus, Theodulus ili srednjovjekovnog (XII v.) Theudo, Teodo. Treće mišljenje izneto je vrlo kratko i bez većih obrazloženja. Po tom mišljenju naziv potiče od keltske riječi "touto" što znači grad.

Za ilirski period koji se završava 168-7. godine pne. propašću ilirske države imamo mali broj arheoloških nalaza. Rimski period je znatno bogatiji. U starijoj literaturi navođeno je mišljenje da se u predjelu Bobovišta (današnje Kalardovo) nalazio neki stari grad. Pomišljalo se da se na tom mjestu nalazio i stari Akruvijum (Acruvium). Takva mišljenja postoje i danas, ali se ne vezuju uvjek za Bobovište nego i za druge lokalitete u bližoj ili daljoj okolini Tivta.

Period srpske vladavine počinje u Kotoru krajem 1185. godine. Od tada pa sve do 1370. godine Kotor i njegov Distrikt nalaze se u okvirima srpske srednjovjekovne države Nemanjića. U XIII v. na Prevlaci kod Tivta, Sv. Sava, kad je pristupio osnivanju srpske crkve, postavio je stolicu zetskog episkopa i tu na ostacima benediktinskog manastira sagrađen je manastir posvećen Sv. arhanđelu Mihailu.

Godine 1420. Mletačka Republika je zauzela kotorski distriht, kao i Luštičko poluostrvo zajedno sa Prevlakom.

Period od dolaska Mletaka pa do kraja XVIII v. karakteriše česti sukobi između njih i Turaka.

Veoma značajnu prerkretnicu u istoriji Boke Kotorske predstavljao je pad Mletačke Republike 1797. godine. Tada počinje jedan duži period od skoro dvadeset godina u kome su se na teritoriji Boke smjenjivale razne tuđe vlasti dok najzad 1814. godine nije došla Austrija da tu i ostane do svog sloma 1918. godine.

Tivat se kao grad počeo razvijati tek krajem XIX v. kad je osnovana vojno pomorska luka Arsenal. Do izgradnje Arsenala zemljišni posjedi u Tivtu su uglavnom bili u rukama feudalne vlastele Prčnja, Perasta, Dobrote i Kotora.

Danas je Tivat moderan grad orjentisan na razvoj turizma kao prioritetne djelatnosti.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Tivat imala je 13.630 stanovnika, raspoređenih u 12 naseljenih mjesta.

Nacionalni sastav:

  • Srbi - 4.796 (35,18)
  • Crnogorci - 4.082 (29,94)
  • Hrvati - 2.663 (19,53)
  • nacionalno neopredijeljeni - 1.117 (8,19)
  • ostali - 972 (7,16)

Vjerski sastav:

  • pravoslavni - 8.907 (65,34)
  • katolici - 3.106 (22,78)
  • ostali - 460 (3,37)
  • neopredijeljeni - 783 (5,74)
  • ne vjeruju - 247 (1,81)
  • nepoznato - 127 (0,96)

Naseljena mjesta[uredi - уреди]

Bogdašići, Bogišići, Gornja Lastva, Gošići, Donja Lastva, Đuraševići, Krasići, Lepetani, Milovići, Mrčevac, Radovići i Tivat.

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima[uredi - уреди]

  • Bogdašići - uk.48, Hrvati - 28, Crnogorci - 10, Srbi - 6, neopredijeljeni - 3, ostali - 1
  • Bogišići - uk.184, Srbi - 63, Crnogorci - 43, Hrvati - 37, neopredijeljeni - 18, ostali - 23
  • Gornja Lastva - uk.6, Hrvati - 2, neopredijeljeni - 2, Crnogorci - 1, ostali - 1
  • Gošići - uk.208, Srbi - 126, Crnogorci - 43, neopredijeljeni - 21, Hrvati - 5, ostali - 13
  • Donja Lastva - uk.733, Hrvati - 362, Crnogorci - 187, Srbi - 136, neopredijeljeni - 19, ostali - 29
  • Đuraševići - uk.503, Srbi - 253, Crnogorci - 84, neopredijeljeni - 76, Hrvati - 4, ostali - 86
  • Krasići - uk.151, Crnogorci - 41, Srbi - 37, Hrvati - 31, neopredijeljeni - 25, ostali - 17
  • Lepetani - uk.194, Hrvati - 63, Srbi - 59, Crnogorci - 50, neopredijeljeni - 14, ostali - 8
  • Milovići - uk.76, Srbi - 44, Hrvati - 6, neopredijeljeni - 6, Crnogorci - 5, ostali - 15
  • Mrčevac - uk.1.500, Crnogorci - 546, Srbi - 500, Hrvati - 195, neopredijeljeni - 84, ostali - 175
  • Radovići - uk.560, Srbi - 288, Crnogorci - 128, neopredijeljeni - 69, Hrvati - 22, ostali - 53
  • Tivat - uk.9.467, Srbi - 3.284, Crnogorci - 2.944, Hrvati - 1.908, neopredijeljeni - 780, ostali - 551

Jezici[uredi - уреди]

Slavni ljudi[uredi - уреди]

  • Ivica Kralj , bivši profesionalni fudbaler
  • Damir Radončić , poznati bivši rukometaš
  • Tomislav "Tomo" Počanić , poznati sportski novinar
  • Goran Vukošić , pjevač

Vanjske veze[uredi - уреди]