1420
Izvor: Wikipedia
< | 14. vijek | 15. vijek | 16. vijek | >
< | 1390-e | 1400-e | 1410-e | 1420-e | 1430-e | 1440-e | 1450-e | >
<< | < | 1416. | 1417. | 1418. | 1419. | 1420. | 1421. | 1422. | 1423. | 1424. | > | >>
| Gregorijanski | 1420 MCDXX |
| Ab urbe condita | 2173 |
| Islamski | 822 – 823 |
| Iranski | 798 – 799 |
| Hebrejski | 5180 – 5181 |
| Bizantski | 6928 – 6929 |
| Koptski | 1136 – 1137 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1475 – 1476 |
| - Shaka Samvat | 1342 – 1343 |
| - Kali Yuga | 4521 – 4522 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4056 – 4057 |
| - 60 godina | Yang Metal Miš (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11420 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1420 (MCDXX) bila je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak (1. 1. po julijanskom kalendaru).
Sadržaj/Садржај |
Događaji [uredi - уреди]
- januar - Osmanski upad u Bosnu (Ishak-beg), u pomoć svom vazalu Sandalju Hraniću, koji vodi rat protiv Pavlovića.
- 1. 3. - Papa Martin V. poziva na križarski rat protiv husita.
- 15. 3. - U Veneciji sastavljen ugovor o predaji Kotora (Mlečani su odbili mnoge ranije ponude) - u gradu ratifikovano 13. 5..
- 25. 3. - Bitka kod Sudomera je prva bitka Husitskih ratova (pobeđuju husiti).
- ožujak - Žitelji Brača, Hvara i Korčule poručili Mlečanima da su voljni predati im se.
- 30. 3. - Petar Lauredano, vrhovni komandant mletačkog jadranskog brodovlja, dobio naređenje za završni pohod u Dalmaciji.
- mart - Dubrovčani posreduju u pregovorima između zaraćenih u Bosni, bez uspeha.
- mart, krajem - U bitci sa Turcima poginuo Petar I Pavlović, preuzima njegov brat Radoslav; Sandalj Hranić zatim zauzima njegove posede uključujući Sokol koji nakratko predaje Dubrovčanima (po ranijem ugovoru).
Mletačka osvajanja od Furlanije do Zete
- travanj - Lauredano zauzima Brač, Hvar i Korčulu.
- april - jun - Bolest Balše III, uz njega je dubrovački hirurg.
- 20. 5. - Stogodišnji rat: sklopljen Ugovor iz Troyesa, engleski kralj Henry V određen za naslednika francuskog Šarla VI Ludog (zapečaćeno Henryjevom ženidbom Katarinom od Valois 2. 6.).
- 25. 5. - Portugalski princ Henrik Moreplovac postaje guverner bogatog Hristovog reda - glavni izvor prihoda za ambiciozne poduhvate.
- maj - Tvrtko II je de fakto ponovo kralj Bosne, nakon Stjepana Ostojića.
- 7. 6. - Zauzećem Udina Mletačka Republika okončava nezavisnost Akvilejske patrijarhije (posredovanjem pape, patrijarhu Ludovicu di Tecku ostaje sam grad Akvileja).
- 22. 6. - Lauredano ušao u Trogir (građani se predali izmoreni glađu, kugom i mletačkim bombardama).
- 28. 6. - Odlukom velikog vijeća Split se predao Mlečanima (u čijoj vlasti ostaje do 1797).
- 3. 7. - Mletačka vojska Filipa Arcellija osvojila Labin u Istri.
- 25. 7. - Pietro Lauredan preuzeo Kotor za Mletačku Republiku (u čijoj vlasti ostaje do 1797).
- 28. 7. - Nemačko-rimski car Sigismund uzima u Pragu češku krunu.
- jul, krajem - Balša III sa 200 konjanika razbio Lauredanov logor kraj Bojane.
- 16. 8. - Husitski ratovi: Počinje Bitka pod Vyšehradom, niz okršaja do novembra u kojima husiti pobeđuju cara Sigismunda.
- avgust, druga polovina - Vraćajući se u Dalmaciju, Lauredan zauzima Budvu i priključuje je kotorskoj opštini (Ruđina Balšić Žarković nije pružala otpor).
- oktobar? - Kotorani zauzeli Lušticu (Svetomiholjska metohija) i Lješeviće; i Grbalj u mletačkim rukama.
- + ? Pomirenje Sandalja Hranića i Radoslava Pavlovića.
- prosinac - Splitski poslanici u Veneciji se žale na postupke kneza Ivaniša Nelipića.
- 21. 12. - Dubrovčani vratili tvrđavu Sokol Sandalju Hraniću, zbog turskog prigovora.
Tokom/tijekom godine [uredi - уреди]
- Okončao se ugarsko-mletački rat; u ugarsko-hrvatskim rukama od obale ostaju Senj i Krk (Nikola Frankapan), te Omiš sa Krajinom i Poljicom (Ivaniš Nelipić), tu je i vazalna Dubrovačka Republika.
- U Pekingu završena gradnja Zabranjenog grada, koji postaje sedište Dinastije Ming i zatim Qing do 1912; izgrađen i Hram neba.
- Počela gradnja kupole na Firentinskoj katedrali (Filippo Brunelleschi).
Rođenja [uredi - уреди]
- Tomás de Torquemada, španski Veliki inkvizitor († 1498)
- Anđeo Zvizdović, upravitelj Bosanske franjevačke kustodije († 1498)
- približno - Lovro Dobričević, dubrovački slikar († 1478)
Smrti [uredi - уреди]
- 1419-20 - Grigorije Camblak, pisac i crkveni poglavar (* ca. 1360)
- Epifanije Premudri, ruski svetac