Sumerski popis kraljeva

Izvor: Wikipedia
Drevna Mezopotamija
EufratTigris
Asirologija
Gradovi / kraljevstva
Sumer: UrukUrEridu
KishLagašNippur
Akadsko Carstvo: Akkad
BabilonIsinSusa
Asirija: AssurNiniva
Dur-SharrukinNimrud
BabilonijaKaldeja
ElamAmoriti
HuritiMitanni
KasitiUrartu
Kronologija
Sumerski kraljevi
Asirski kraljevi
Babilonski kraljevi
Jezik
Klinasto pismo
SumerskiAkadski
ElamskiHurijski
Mitologija
Enûma Elish
GilgamešMarduk

Sumerski popis kraljeva je drevni tekst na sumerskom jeziku koji navodi kraljeve Sumera iz sumerskih i stranih dinastija. Kasniji Babilonski popis kraljeva i Asirski popis kraljeva su mu bili slični.

Opis[uredi - уреди]

Popis bilježi lokaciju "službenog" kraljevanja, zajedno s kraljevima i dužinama njihove vladavine. Za kraljevanje se vjerovalo da je predano od strane bogova, te da se može prenositi od grada do grada preko vojnog osvajanja. Popis navodi samo jednu vladaricu: Kug-Bau, gostioničarku, koja je bila jedini vladar treće dinastije Kiša.

Popis miješa ranije, najvjerojatnije mitološke kraljeve koji su imali izuzetno duge vladavine s kasnijim, i u historijskom smislu plauzibilnijim vladarima i dinastijama. Ne smije se, međutim, isključiti mogućnost da ranija imena na popisu pripadaju historijskim ličnostima koja su kasnije postale legendarne.

Najstarije ime na popisu čije je postojanje potvrđeno kroz arheološka otkrića je En-me-barage-si od Kiša (cca. 2600. pne.). Činjenica da mu se ime spominje u Gilgamešovom epu je dovelo do špekulacija da je i sam Gilgameš historijska ličnost.

Tri dinastije se ističu po tome što nisu uključene popis: Dinastija iz Larse koja je vladala u periodu Isin-Larsa, kada se Larsa borila za prevlast s Isinom, te dvije dinastije Lagaša prije i poslije Akadskog Carstva, kada je Lagaš imao snažan uticaj na regiju. Podaci o Lagašu su poznati na temelju arheoloških artefakata koji datiraju oko 2500. pne.

Popis je, s obzirom na nedostatak preciznijih podataka, najvažniji izvor za kronologiju 3. milenijuma pne.. Poteškoće u stvaranju striktne kronologije, međutim, stvara to da su brojne dinastije vjerojatno istovremeno vladale u različitim gradovuima.

Neki od najstarijih natpisa koji sadrže popis datiraju iz ranog 3. milenijuma pne.; npr. Prizma Weld-Blundell [1][2] [3] je datirana u 2170. pne. Kasniji Babilonski i Asirski popisi kraljeva su bili bazirani na još uvijek očuvanim dijelovima popisa sve do 3. vijeka pne. kada je Beros popularizirao popis u helenskom svijetu.

Popis[uredi - уреди]

Rano brončano doba I[uredi - уреди]

Uručki period[uredi - уреди]

"Pred-dinastijski" ili mitološki vladari[uredi - уреди]

Rano Brončano doba II[uredi - уреди]

Rani dinastijski periodi I i II[uredi - уреди]

Prva dinastija Kiša[uredi - уреди]
Prva dinastija Uruka[uredi - уреди]

Rano Brončano doba III[uredi - уреди]

Rani dinastijski IIIa period[uredi - уреди]

Prva dinastija Ura[uredi - уреди]
Avanska dinastija[uredi - уреди]
Druga dinastija Kiša[uredi - уреди]

Rani dinastijski IIIb period[uredi - уреди]

(cca. 2500 – cca. 2271. pne.)

Prva dinastija Lagaša (također cca. 2500 – cca. 2271. pne.) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po natpisima

Dinastija Hamazija[uredi - уреди]
Druga dinastija Uruka[uredi - уреди]
Druga dinastija Ura[uredi - уреди]
Dinastija Adaba[uredi - уреди]
Dinastija Marija[uredi - уреди]
Treća dinastija Kiša[uredi - уреди]
Dinastija Akshaka[uredi - уреди]
Četvrta dinastija Kiša[uredi - уреди]
Treća dinastija Uruka[uredi - уреди]

Akadsko Carstvo[uredi - уреди]

Pobjednička stela Naram-Suena (Louvre)
Dinastija Akkada[uredi - уреди]
Četvrta dinastija Uruka[uredi - уреди]
(Moguće je da su ti vladari donje Mezopotamije - suvremenici akadske dinastije)

Rano brončano doba IV[uredi - уреди]

Gutejski period[uredi - уреди]

Druga dinastija Lagaša (prije cca. 2093 – 2046. pne. (kratka)) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po nazivima.

Gutejska vladavina[uredi - уреди]
Peta dinastija Uruka[uredi - уреди]

Urski III period[uredi - уреди]

"Sumerska renesansa"
(cca. 2047 – 1940. pne. (kratka))
Treća dinastija Ur[uredi - уреди]

Reference i eskterni linkovi[uredi - уреди]

Bilješke[uredi - уреди]

  1. [1] Historical inscriptions; containing principally the chronological prism, W-B 444, Stephen Langdon, Oxford University Press, 1923
  2. [2] WB-444 High Resolution Image from CDLI
  3. [3] WB-444 Line Art from CDLI
  4. Harriet Crawford, Sumer and the Sumerians, Cambridge University Press, 1991, page 19.


Heraldic hourglass .svg Nedovršeni članak Sumerski popis kraljeva koji govori o historiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.