Stećci (svjetska baština)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici
Svjetska baštinaUNESCO
 Hrvatska,  Crna Gora,  Srbija,  Bosna i Hercegovina
Registriran:2016
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iii, vi
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO
Stećak iz nekropole u Novakovićima
Stećak u nekropoli Velika i Mala Crljivica u Cisti Provo
Nekropola Mramorije u Perućcu

Lokaliteti stećaka u Bosni i Hercegovini[1], Crnoj Gori[2], Hrvatskoj[3] i Srbiji[4] proglašeni su Svjetskom baštinom UNESCO-a na sjednici komiteta UNESCO-a 15. jula 2016. godine u Istanbulu u Turskoj.[5] Ukupno 28 lokaliteta sa ovim srednjovjekovnim bogumilskim spomenicima navedeno je na listi od kojih su 22 nalaze u Bosni i Hercegovini, tri u Srbiji i Crnoj Gori, a dva u Hrvatskoj. Zajednički projekat četiri zemalje započeo je 2009. godine, a bilo je predloženo 30 lokaliteta.[5] Nominacija projekta je nazvana Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici.[5] Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3.300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000, u Hrvatskoj 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100.[6][7]

Ovi monolitni kameni nadgrobni spomenici (stećci) nastali su u periodu od druge polovine 12. do 16. vijeka, iako su se najintenzivnije izrađivali tokom 14. i 15. stoljeća.[8] Stećci su izuzetno svjedočanstvo o duhovnim, umjetničkim i historijskim aspektima srednjovjekovnih kultura jugoistočne Evrope, područja u kojem su se tradicije i uticaji evropskog zapada, istoka i juga ispreplitali sa ranijim tradicijama. Ističu se po svojoj međukonfesionalnosti, a ispod njih su sahranjivani pripadnici sve tri srednjovjekovne kršćanske zajednice, uključujući pravoslavnu, katoličku i bosansku crkvu.

Bosna i Hercegovina[uredi | uredi kod]

U Bosni i Hercegovini je 20 Nekropola proglašeno svjetskom baštinom:[1]

  1. Nekropola Radimlja u Stocu;
  2. Nekropola Biskup u Konjicu;
  3. Nekropola Kalufi u Nevesinju;
  4. Nekropola Borak u Buratima u Rogatici;
  5. Nekropola Maculje u Novom Travniku;
  6. Nekropola Dugo polje u Jablanici;
  7. Nekropola stećaka Gvozno polje u Kalinoviku;
  8. Nekropola Grebnice-Bunčići u selu Radmilovića Dubrava, Baljci u Bileći;
  9. Nekropola Bijača u Ljubuškom;
  10. Nekropola stećaka Olovci u Kladnju;
  11. Nekropola Mramor u Olovu;
  12. Nekropola Kućarin-Donje Polje u Žilićima u Goraždi;
  13. Nekropola stećaka Boljuni u Stocu;
  14. Nekropola Umoljani u Umoljanima u Trnovu;
  15. Nekropola u Luburića Polju u Sokocu;
  16. Nekropole stećaka u Bitunji u Berkovićima;
  17. Nekropola u Bečanima u Šekovićima;
  18. Nekropola Crkvina u Foči;
  19. Nekropola stećaka Čengića bara u Kalinoviku;
  20. Nekropola Ravanjska Vrata u Kupresu;

Crna Gora[uredi | uredi kod]

U Crnoj Gori su 3 nekropole proglašene svjetskom baštinom:[2]

  1. Nekropola Grčko groblje u Šćepan Polju u Plužinama;
  2. Nekropola Grčko Groblje u Novakovićima u Žabljaku;
  3. Nekropola Žugića Bare u Novakovićima u Žabljaku;

Hrvatska[uredi | uredi kod]

U Hrvatskoj su 2 nekropole proglašene svjetskom baštinom:[3]

  1. Nekropola Velika i Mala Crljivica u Cisti Provo;
  2. Nekropola sveta Barbara u naselju Dubravka u Konavlima;[9]

Srbija[uredi | uredi kod]

  1. Nekropola Mramorije u Rastištu u Bajinoj Bašti;
  2. Nekropola Mramorije u Perućcu u Bajinoj Bašti;
  3. Nekropola Grčko groblje u Hrti u Prijepolju;

Reference[uredi | uredi kod]