Stalagmiti
| Stalagmiti στάλαγμα | |
|---|---|
 | |
Stalagmiti od grčkog: στάλαγμα=kap[1]) su kalcitne formacije koje nastaju u kraškim pećinama.[2]
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Oborinska voda prokapa sa površine u pećine, pritom otapa vapnenac i obogaćuje se kalcijum bikarbonatom. Iz tih voda koje kapaju sa stropa nastaje teško topiv kalcijum karbonat, koji se Kristalizacija|kristalizira]] kao mineral kalcit, stvarajući na tlu prekrasne stupaste stalagmite (ili na stropu stalaktite).[2]
Stalaktiti vise kao sige leda sa stropa ili bokova pećine. Za razliku od tog stalagmiti izgledaju kao preokrenuti stalaktiti, jer se uzdižu sa poda pećine.[3]
Stalagmiti koji rastu sa dna pećine deblji su od svog komplementarnog stalaktita, iako nastaju iz istog izvora (rupice u stijeni) iz koje kapa voda obogaćena mineralima. Nema svaki stalagmit svoj komplementarni stalaktit (i obrnuto). Ali tamo gdje postoji par, neprekidno produženje jednog ili oba može na kraju rezultirati spajanjem i stvaranjem stupca.[3]
Dominantni mineral u takvom talogu je kalcit (Kalcijum karbonat), a najveće grupe formirane su u vapnenačkim i dolomitnim pećinama. Ostali mineral koji se mogu taložiti su i drugi karbonati; opal, kalcedon, limonit i neki sulfidi.[3]
Uvjeti koji pogoduju taloženju su; porozna stijena iznad pećine, dosta oborinskih voda, uski, ali kontuirani prolazi za tu vodu, koji joj omogućuju da vrlo sporo kapa; i odgovarajući zračni prostor u šupljini koji omogućava isparavanje ili otpuštanje ugljičnog dioksida iz vode, čime ona gubi svoju sposobnost otapala.[3]
Povezano[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „stalagmiti” (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 2. 3. 2020.
- ↑ 2,0 2,1 „sige” (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 2. 3. 2020.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 „Stalactite and stalagmite mineral formation” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 2.3. 2020.
