Kalcedon

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Nož od kalcedona, 1000. - 1200.
Kalcedonitna kameja s prikazom Titusove glave, 2. stoljeće pne.

Kalcedon je mineral, kriptokristal, koji je nastao međusobnim urastanjem kristala minerala kvarca i moganita. Oba predstavljaju silikatne materijale, samo se razlikuju u kristalnoj strukturi. Kvarc ima romboedarsku kristalnu strukturu, a moganit ima monokliničnu kristalnu strukturu. Boja je obično između bele i sive, sivoplava ili osenčano smeđa. Druge boje kalcedona imaju specifična imena.

Različiti oblici kalcedona[uredi | uredi kod]

  • karnelijan ili sard - plavi kalcedon
  • hrisoprasa -zelena varijanta obojana nikel oksidom
  • prasa -zelena
  • oniks - ima crno bele trake
  • plasma
  • heliotrop

Ahat je kalcedon sa koncentričnim trakama. Kremen je jedan oblik kalcedona.

Ljudi, koji su živeli duž trgovačkih puteva Centralne Azije koristili su različite vrste kalcedona, uključujući karnelijan i koristili su ga za pravljenje medaljona. Lepi primerci kalcedona su u poslednje vreme nađeni u Avganistanu, a objekti su nastali u prvom veku. Ime kalcedon potiče od imena grčkog grada Kalkedona u Maloj Aziji.

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]