Splitski gradski kotarevi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Splitski gradski kotari danas uključuju 27 administrativnih jedinica Grada Splita.

Stare splitske četvrti[uredi | uredi kod]

Stare splitske četvrti bile su: Grad, te predgrađa (varoši) koje su se dijelile na Veli Varoš, Dobri, Manuš i Lučac. Današnja službena podijela na gradske kotare u Splitu ne podudara se nužno s navedenim četvrtima.

Grad[uredi | uredi kod]

Najstariji dio Splita, Grad, nastao je u ranom srednjem vijeku, isprva u utvrđenoj rimskoj carskoj palači (Stari grad) koju je izgradio car Dioklecijan (Dioklecijanova palača), krajem 3. st., i po predaji utemeljili su ga izbjegli stanovnici obližnje Salone, uništene u 7. st.. Do kasnog srednjeg vijeka udvostručio je svoju površinu, širenjem prema zapadu (Novi grad). Do početka 19. st. bio je okružen zidinama. Zbog vrijednosti i očuvanosti svoje baštine nalazi se na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine. Posebno se među njima ističe Dioklecijanova palača s katedralom Sv. Dujma te srednjovjekovne, romaničke i gotičke, građevne cjeline.

Varoši[uredi | uredi kod]

Počevši od srednjeg vijeka, uokolo Grada, tadašnjeg Splita, razvila su se njegova predgrađa (varoši). Za razliku od gospodskoga Grada, nekad su bila nastanjena isključivo pučkim, težačkim i ribarskim stanovništvom. Ima ih četiri (od zapada prema istoku): Veli varoš, Dobri, Manuš i Lučac. Najveći i najstariji među njima je Veli varoš. Po veličini, slijedili su ga Lučac, Dobri te najmanji, Manuš. Sastojali su se od uskih kaleta te dvora, s uglavnom skromnim kamenim kućama, a te su jedinstvene, osebujne cjeline još i danas dobrim dijelom očuvane.

Od 19. st. na njih se, posebice na Gradu najbliži dio Velog varoša (Varoša), širi reprezentativna urbana gradnja, kao i gradnja vila u njihovim vanjskim dijelovima te prema daljem prostoru splitskog poluotoka, gdje se nastanjuju imućniji Splićani, napuštajući tijesne gradske dijelove. U 1. pol. 20. st. širenjem Splita na osnovu modernih urbanističkih zasada objedinjeni su svi navedeni dijelovi grada i omogućeno je njegovo daljnje širenje.

Suvremeni kotari[uredi | uredi kod]

Br. Gradski kotar Stanovništvo Površina (km²) Gustoća (st./km²)
1 Bačvice 3347 1,19 2813
2 Blatine-Škrape 6777 0,23 29.465
3 Bol 11.550 0,52 22.212
4 Brda 6188 1,68 3683
5 Grad 7571 0,42 18.026
6 Gripe 6739 0,32 21.059
7 Kman 5882 0,33 17.824
8 Kocunar 4376 0,17 25.741
9 Lokve 7173 0,21 34.157
10 Lovret 9290 1,62 5735
11 Lučac-Manuš 6840 0,36 19.000
12 Mejaši 5304 3,61 1469
13 Meje 4196 1,50 2797
14 Mertojak 7503 0,40 18.758
15 Neslanovac 3672 0,97 3786
16 Plokite 6677 0,24 27.821
17 Pujanke 9502 0,40 23.755
18 Ravne njive 5812 0,39 14.903
19 Sirobuja 2295 0,95 2416
20 Split 3 10.320 0,56 18.429
21 Sućidar 10.720 0,47 22.809
22 Šine 1108 0,68 1629
23 Špinut 8788 1,21 7263
24 Trstenik 7016 0,67 10.472
25 Varoš 5697 2,22 2566
26 Visoka 4817 0,51 9445
27 Žnjan-Pazdigrad[1] 3347 1,66 2016
Ukupno: 172.507 23,49 7344

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „GK Žnjan-Pazdigrad”. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-25. Pristupljeno 2014-07-26. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Splitski gradski kotari