Soča
|
||||
|---|---|---|---|---|
 |
||||
| Duljina | 137 km | |||
| Nadm. visina izvora | 1100 m | |||
| Nadm. visina ušća | 0 m | |||
| Prosječni istjek | - m³/s | |||
| Površina porječja | 3400 km² | |||
| Sliv | jadranski | |||
| Izvor | Dolina Trenta - Julijske Alpe | |||
| Ušće | Tršćanski zaljev (kod Monfalconea) | |||
| Pritoke | Natisone, Torre | |||
| Države | ||||
| Gradovi | Bovec, Kobarid, Tolmin, Kanal ob Soči, Nova Gorica, Gorica i Monfalcone | |||
| Ulijeva se u | Jadransko more | |||
| Plovna od - do | ||||
Soča (talijanski: Isonzo, furlanski: Lusinç, njemački: Sontig) je 137 km dugačka rijeka u zapadnoj Sloveniji (95 km) i sjeverno istočnoj Italiji (42 km).
Sadržaj/Садржај |
Geografske karakteristike [uredi - уреди]
Rijeka Soča izvire u Sloveniji u Dolini Trenta na 1100 m /nm u Julijskim Alpama. Zatim teče prema zapadu i obilazi Triglav (2,864 m), tu pravi veliki krug u pravcu istoka, a onda teče prema jugu prolazeći kroz gradove Bovec, Kobarid, Tolmin, Kanal ob Soči, Novu Goricu, Goricu i Monfalcone gdje pravi veliku deltu prije uvira u Tršćanski zaljev.
Staro ime za Soču u gornjem toku je bilo Šnita.
Današnje korito Soče rezultat je dramatičnih geoloških promjena koje su se dogodile tokom 2000 godina. Po grčkom histroričaru Strabonu u njegovo vrijeme, tu je tekla rijeka Aesontius (Soča) koja je tekla pored Akvileje (dakle puno zapadnije) do ušća u Jadransko more. Njene glavne pritoke bile su kao i danas Natisone i Torre [1].
Oko 585 desila se velika geološka promjena, od tad je Soča počela mijenjati svoje korito i teći sve više istočno. Nekadašnje korito Soče kod Akvileje je danas dio Lagune Grado.[2].
Rijeka Soča u historiji [uredi - уреди]
Tokom Prvog svjetskog rata u dolini Soče odvilo se 12 bitaka na talijanskom frontu, u kojime je između maja 1915. i novembra 1917. poginulo oko 600 000 austrougarskih i talijanskih vojnika. [3]
Fauna [uredi - уреди]
U gornjem toku rijeke koji je vrlo čist živi pastrva glavatica (Salmo trutta marmoratus). Ova vrsta je danas ugrožena zbog pojave novih vrsta pastrva u rijeci.[4]
Soča u kulturi [uredi - уреди]
O Soči je napisano nekoliko pjesama. Najpoznatije su:
- Simon Gregorčič: Soči
- Klara Stanič: Soča voda je šumela
- Iztok Mlakar: Soča
Izvori [uredi - уреди]
- ↑ Strabo, Geography, Vol. V, Chapter 1
- ↑ Brockhaus' Konversations-Lexikon. 14th ed., Leipzig, Berlin and Vienna 1894; Vol. 9, p. 727.
- ↑ FirstWorldWar.Com The Battles of the Isonzo, 1915-17
- ↑ "Marble trout (Salmo marmoratus)". Balkan Trout Restoration Group. http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_7_marble_trout.htm. pristupljeno na 29. 05. 2009..
Vanjske poveznice [uredi - уреди]
- Fundacija;Poti miru v Posočju (slovenski), (engleski), (italijanski/talijanski)
- Velika korita Soče, na portalu Hribi.net (slovenski)
- Korito Soče kod Kršovca, na portalu Hribi.net (slovenski)
- Izvor Soče na portalu Hribi.net
- Slovenia tourism - Smaragdna staza (slovenski)
- La Grande Guerra: The Italian Front, 1915 -1918 - The Eleven Battles of the Isonzo (engleski)
