Peć (grad)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu


Za ostale upotrebe, v. Peć (razvrstavanje).
Peć
Pejë
Pogled na Peć
Pogled na Peć
Pogled na Peć
Koordinate: 42°39′N 20°17′E / 42.650°N 20.283°E / 42.650; 20.283
Država  Kosovo
Okrug Pećki okrug
Stanovništvo (2011)
 - Grad 96,450
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Pozivni broj +383 (0)39
Službene stranice
https://kk.rks-gov.net/peje/
Karta
Peć na mapi Kosovo
Peć
Peć

Peć (albanski: Pejë / Peja; ćirilica: Пећ) je grad koji se nalazi u Kosovu (oblast Metohija). Prema procjenama iz 2003. godine imao je 81.800 stanovnika. Ostali nazivi za grad uključuju turski Ipek ili İpek, latinski Pescium ili Siparantum, te nekoć Pentza.

Historija[uredi | uredi kod]

Antički period[uredi | uredi kod]

Pretpostavlja se da su grad osnovala drevna ilirska plemena. Smješten je na strateškom položaju na rijeci Bistrici, pritoci Bijelog Drima istočno od Prokletija (albanski Bjeshkët e Nemuna). Grad je u rimsko doba bio poznat kao Pescium; ostala imena iz tog doba su Pentza a, Ptolemej ga u svojoj Geografiji naziva Siparantum.

Srednjovjekovni period[uredi | uredi kod]

Manastir Pećka patrijaršija.

Grad je postao važno vjersko središte srednjovjekovne Srbije pod srpskim carem Stefanom Dušanom, koji ga je godine 1346. učinio sjedištem Srpske pravoslavne crkve. Taj status je zadržao sve do godine 1766, kada je ukinuta Pećka patrijaršija. Grad i njegova okolica još imaju veliku važnost za Srbe pravoslavne vjere; u gradu se nalazi patrijaršijski manastir, koji stoji iznad grada i sastoji se od četiri crkve s freskama oslikanim zidovima, biblioteke i riznice. U obližnjim Dečanima, 19 km južnije, se nalazi manastir Visoki Dečani iz 14. vijeka Visoki Dečani monastery, koji je od UNESCO-a proglašen dijelom svjetske baštine.

Otomanski period[uredi | uredi kod]

Grad je krajem 14. vijeka osvojio Otomanski imperij, zbog čega su se u njemu dogodile značajne promjene, uključujući novo ime Ipek. U grad se doselio veliki broj Turaka, čiji potomci dan-danas žive u tom području, i koji su lokalnoj arhitekturi i ulicama dali specifični orijentalni karakter. U gradu se također počeo ispovijedati islam te je sagrađen veliki broj džamija, od koje su mnoge dan-danas sačuavne. Jedna od njih je Bajrakli džamija sagrađena u 15. vijeku, koja se nalazi u središtu grada. Tokom otomanskog perioda u Peći je bilo sedište Pećke patrijaršije.

Krajem 19. veka su na području Peći, prema raznim izveštajima, vladali bezakonje i nasilje muslimana nad hrišćanima. Korupcija je bila rasprostranjena i unutar pravoslavne crkve, o čemu svedoči dopis o trgovini ženama koju je vodio protojerej pećki.[1]

Savremeni period[uredi | uredi kod]

Otomanska vlast u Peći je okončana prvim balkanskim ratom kada su ga zauzele crnogorske snage, nakon čega se grad nakratko našao u sastavu Crne Gore. Po završetku prvog svetskog rata 1918. godine Peć ulazi u sastav novosnovane Kraljevine SHS. U 20. veku su pod srpskom, a kasnije jugoslavenskom vlašću, odnosi između većinskog albanskog te manjinskog srpskog stanovništva postajali sve napetiji.

To je godine krajem 1990-ih dovelo do kosovskog rata prilikom koga je Peć teško oštećen, a tokom koga je albansko stanovništvo proterano. Pripadnici srpskih snaga su išli od vrata do vrata prisiljavajući pećke Albance da napuste svoje domove, a zatim su ih autobusima i kamionima deportovali preko granice.[2] Prema procenama Human Rights Watch-a, tokom prve nedelje rata je iz Peći proterano 90% albanskog stanovništva, a više od 80% kuća je teže oštećeno ili potpuno uništeno.[3] Mnoge džamije u opštini takođe su uništene. U opštini Peć tokom 1998. i 1999. napadnut je svaki od 49 islamskih spomenika na tom području.[4] Prema podacima opštinske islamske kancelarije, 13 od 31 džamije u opštini je potpuno uništeno, a sve ostale su u nekoj meri bile oštećene.[3] Operacija etničkog čišćenja Peći je bila među najorganizovanijima na Kosovu.[3]

Albansko stanovništvo se vratilo nakon dolaska NATO-snaga. Godine 2004. su za vrijeme nereda oštećeni i uništeni brojni vredni spomenici, pogotovo oni vezani za srpsku srednjovjekovnu prošlost.

Zbog rata je stradala i lokalna ekonomija, koja se tradicionalna oslanjala na poljoprivredu i tradicionalne zanate.

Administracija[uredi | uredi kod]

Danas je Peć sjedište istoimene opštinene, te Pećkog okruga.

Naseljena mesta[uredi | uredi kod]

Naseljena mjesta u općini Peć:

  • Alagina Reka
  • Babice
  • Barane
  • Bjelopac
  • Bjelo Polje
  • Blagaje
  • Boge
  • Crni Vrh
  • Brestovik
  • Brežanik
  • Brolic
  • Bučane
  • Velika Jablanica
  • Veliki Štupelj
  • Vitomirica
  • Vragovac
  • Glavičica
  • Glođane
  • Goraždevac
  • Grabovac
  • Dobri Do
  • Drelje
  • Dubočak
  • Dubovo
  • Duganjive
  • Zagrmlje
  • Zahać
  • Zlopek
  • Jablanica
  • Krstovac
  • Klinčina
  • Košutane
  • Kosurić
  • Kotradić
  • Kruševac
  • Kućište
  • Lipa
  • Labljane
  • Laz Belopak
  • Ložane
  • Lugadžija
  • Loda
  • Lješane
  • Ljevoša
  • Ljubenić
  • Ljutoglava
  • Mala Jablanica
  • Mali Štupelj
  • Maljevice
  • Milovanac
  • Nabrđe
  • Naklo
  • Nepolje
  • Novo Selo
  • Osoje
  • Ozrim
  • Pavljane
  • Peć
  • Pepiće
  • Pištane
  • Počešće
  • Radavac
  • Romune
  • Rašić
  • Raušić
  • Rosulje
  • Ruhot
  • Svrke
  • Siga
  • Stankaj
  • Trebović
  • Trstenik
  • Turjak
  • Ćuška
  • Hadžovići
  • Čelopek
  • Škrelje

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

Međunarodna saradnja[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]