Megara

Izvor: Wikipedia
megara  (Μέγαρα)
Lokacija
Megara na karti Grčke
Megara
Koordinate 38°00′N 23°20′E / 38, 23.333Koordinate: 38°00′N 23°20′E / 38, 23.333
Vremenska zona: EET/EEST (UTC+2/3)
Visina (centar): 4 m (13 ft)
Vlasti
Država: Grčka
Periferija: Atika
Prefektura: Zapadna Atika
Gradonačelnik: Dimitrios G. Stratiotis
Statistike o stanovništvu (godine 2001)
Uže gradsko jezgro
 - Stanovništvo: 28,195
 - Area:[1] 322.210 km² (124 sq mi)
 - Gustina: 88 /km² (227 /sq mi)
Kodovi
Poštanski kodovi: 191 00
Pozivni brojevi: 22960
Web-sajt
www.megara.gr
Flag of Greece.svg

Megara (grčki: Μέγαρα ('Velike kuće')) je grad (23.032 stanovnika godine 2001.) u Atici u Grčkoj. Nalazi se u sjevernom dijelu Korintske prevlake nasuprot otoka Salamine, koji je u drevno doba pripadao Megari, a kasnije ga je preuzela Atena.

Historija[uredi - уреди]

Megara je bila jedna od četiri oblasti Atike, utjelovljena u četiri mitska sina kralja Pandiona II, od koga je Nisos bio vladar Megare. Megara je također bila trgovačka luka, a narod koristio brodove i bogatstvo kako bi stekao prednost nad vojskama susjednih polisa. Imala je dvije luke , Pegae, na zapadu i Korintskom zaljevu i Nisaeau, na istoku i Saronskom zaljevu Egejskog mora.

U historijsko doba je Megara bila rani vazal Korinta, u čije ime su kolonisti Megare osnovali Megaru Hyblaeu, mali polis sjeverno od Sirakuze na Siciliji. Megara je potom vodila s Korintom rat za nezavisnost, i kasnije (cca. 667. pne.) osnovala Bizantij, isto kao i Kalhedon.

U peloponeskom ratu (cca. 431. pne.-404. pne.), Megara je bila saveznica Sparte. Megarski ukaz se smatra jednim od "uzroka" tog rata. ("Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History" Pomeroy, Burstein, Donlan, Roberts; OUP 1999)

Najpoznatiji građanin Megare u antici bio je Byzas. Megaranci su u prošlosti bili poznati po svojoj sklonosti da grade i bogato ukrašavaju hramove. Sv. Jeronim je 409. godine (pismo cxxiii.15 [1]) pisao "Postoji uzrečica o Megarcima... 'Grade kao da će živjeti vječno; žive kao da će umrijeti sutra.'"

Općina Megara[uredi - уреди]

Danas se Megara smatra predgrađem Atene. Oko 28.195 stanovnika živi opžini. Nalazi se oko 42 km zapadno od Atene u prefekturi Zapadna Atika, a povezana je auto-cestom za Peloponez, Zapadnu Grčku i Atenu. Također je vezana uz prigradsku željeznicu. Megara se nalazi u ravnici Megaris. Ima najveću površinu od svih općina u periferiji Atika, kao i najveći broj stanovnika Zapadne Atike. Lokalnom ekonomijom je dominirala poljoprivreda sve do masovne izgradnje stambenih objekata 1960-ih i 1970-ih.

3 km južno od Megare je naselje Pachi, poznato po ribljim restoranima. Nea Peramos je susjedni grad na istoku, a Kakia Skala na zapadu. Na jugu je vojni aerodrom. Južno od Megare je Megarski zaljev. Najveća naselja u općini su Kinéta (1972), Spárta (712), Vlycháda (694) i Aigeiroúses (479).

Komune[uredi - уреди]

Stanovništvo kroz historiju[uredi - уреди]

Godina Stanovništvo komune Promjena Stanovništvo općine
1981. 20.814 -
1991. 20.403 -411/-1,97% 25.061
2001. 23.032 2.629/12,89% 28.195

Vanjske veze[uredi - уреди]




Sjeverozapad: Korintski zaljev Sjever: Vilia i Mandra Sjeveroistok: Mandra
Zapad: Loutraki i Agioi Theodoroi Megara Istok: Nea Peramos
Jug: Saronski zaljev, Megarski zaljev (SE)

V. također[uredi - уреди]