431. pne.
Izvor: Wikipedia
Godina 431. pne. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U rimskoj državi bila je poznata kao Godina konzulstva Cincinata i Mentona (ili, rjeđe, godina 323. Ab urbe condita). Oznaka 431. pne. za ovu godinu se koristila od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala glavna metoda u zapadnoj Evropi sa označavanje godina.
| Gregorijanski | 431. pne. |
| Olimpijada | 87:1. – 87:2. |
| Ab urbe condita | 323 |
| Seleukidski | -119 – -118 |
| Islamski | 1084 – 1083 BH |
| Hebrejski | 3330 – 3331 |
| Bizantski | 5078 – 5079 |
| Koptski | -714 – -713 |
| Iranski | -1052 – -1051 BP |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | -374 – -373 |
| - Shaka Samvat | 353 – 354 |
| - Kali Yuga | 2671 – 2672 |
| Kineski | 2206 – 2207 |
| Holocenski kalendar | 9570 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
[uredi - уреди] Događaji
- Peloponeski rat: Nakon što se uticajni Atenjanin Nimfodor oženio za sestru Trakija|tračkog kralja Sitalka, Tračani i Atena ulaze u savez, a Nimfodor sklapa sporazum sa Perdikom II, kraljem Makedonije. Temeljem sporazuma Atenjani vraćaju Thermu Makedoncima, prestaju podržavati Perdikinog brata i suparnika Filipa, dok Perdika započinje pohod na atenske neprijatelje na Halkidici.
- Peloponeski rat: Tebanski pohod na Plateju, jedini pro-atenski grad u Beotiji, završava neuspjehom nakon koga je 180 Tebanaca zarobljeno i potom pogubljeno.
- Peloponeski rat: Sparta, nastojeći suzbiti Atenu, sklapa saveze s grčkim polisima u Italiji i na Siciliji. I Atena i Sparta pokušavaju dobiti pomoć od Perzijanaca, ali bez uspjeha.
- Peloponeski rat: Spartanske snage pod kraljem Arhidamom II napadaju Atiku i počinju je pustošiti. Atenski vođa Periklo ih ne pokušava zaustaviti, te umjesto toga evakuira ruralno stanovništvo iza atenskih zidina. U međuvremenu, atenska flota napada i osvaja Eginu čije je stanovništvo poslije toga zamijenjeno Atenjanima.
- Rimske snage u bitki kod rijeke Algidus nanose poraz Ekvima i Volščanima.
- Grčki ljekar i filozof Empedoklo iznosi zamisao da se ljudsko tijelo sastoji od četiri tjelesna soka: krvi, sluzi, crne i žute zuči, a koja če dominirati medicinskim teorijama sljedećih nekoliko vijekova.
- Euripidova drama Medeja osvaja treću nagraddu na Dionizijskom festivalu u Ateni.