Jura (period)

Izvor: Wikipedia
Prikaz nekih dinosaura i biljaka iz perioda jure

Jurski period je važan dio geološke kronologije koji pokriva vrijeme od oko prije 200 Ma (miliona godina) na kraju trijasa do oko 146 Ma na početku krede. Kao i kod drugih geoloških perioda, naslage stijena koje definiraju početak i kraj perioda su dobro definirane, ali točni datumi variraju za 5 - 10 miliona godina. Jura predstavlja srednji period mezozoičke ere, isto tako poznate kao Doba dinosaura. Početak perioda je obilježilo veliko Trijasko-jursko masovno izumiranje.

Naziv "jura" je prvi upotrijebio Alexandre Brogniart za velike naslage morskog vapnenca pronađene u Jurskim planinama na tromeđi Njemačke, Francuske i Švicarske.

Mezozojska era
Trijas Jura Kreda


Jurski period
Donja jura Srednja jura Gornja jura
Hetangij Sinemurij Plinsbah Toarcij Alen Bajocij Bat Kalovij Oksford Kimeridž Titon


Podjele[uredi - уреди]

Jura se odbično dijeli na donju, srednju i gornju (ili ranu, srednju i kasnu) juru, a isto tako poznati nazivi su Lias, Dogger and Malm. Faunalne faze od najmlađe prema najstarijoj su:

Gornja/kasna jura
  Tithonij (150,8 ± 4,0 – 145,5 ± 4,0 Ma)
  Kimmeridgij (155,7 ± 4,0 – 150,8 ± 4,0 Ma)
  Oxfordij (161,2 ± 4,0 – 155,7 ± 4,0 Ma)
Srednja jura
  Callovij (164,7 ± 4,0 – 161,2 ± 4,0 Ma)
  Bathonij (167,7 ± 3,5 – 164,7 ± 4,0 Ma)
  Bajocij (171,6 ± 3,0 – 167,7 ± 3,5 Ma)
  Aalenij (175,6 ± 2,0 – 171,6 ± 3,0 Ma)
Donja/rana jura
  Toarcij (183,0 ± 1,5 – 175,6 ± 2,0 Ma)
  Pliensbachij (189,6 ± 1,5 – 183,0 ± 1,5 Ma)
  Sinemurij (196,5 ± 1,0 – 189,6 ± 1,5 Ma)
  Hettangij (199,6 ± 0,6 – 196,5 ± 1,0 Ma)

Paleogeografija[uredi - уреди]

Za vrijeme rane jure, superkontinent Pangea se razdvojio na Sjevernu Ameriku, Euraziju i Godnwanu. Međutim, rani Atlantski i Tethyjski oceani bili su relativno uski. U kasnoj juri se južni kontinent Gondwana počeo raspadati te kako se Tethys zatvorio, tako je nastao bazen Neotethys. Klima je bila topla bez dokaza o glacijaciji. Isto kao i u trijasu, izgleda da nije bilo kopna na polovima, isto kao ni velikih polarnih kapa. Postoji bogatstvo geoloških podataka o juri u Evropi, gdje se morski talozi mogu pronađi duž obala. Plitko more (epikontinentalno more) zvano More Sundance je bilo smješteno u današnjim ravnicama SAD i Kanade. Većina jurskih naslaga u SAD su kontinentalne. Važne jurske naslage postoje u Rusiji, Indiji, Južnoj Americi, Japanu, Australaziji i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Vodene i morske životinje[uredi - уреди]

Za vrijeme jure, "najviši" oblici života u morima su bile ribe i morski reptili. Potonji su uključivali ihthiosaure, pleziosaure i morske krokodile iz porodica Teleosauridae i Metriorhynchidae.

U svijetu beskralježnaka, pojavilo se nekoliko novih grupa, kao:

Amoniti (oljuštureni glavonošci) bili su posebno rasprostranjeni i formirali 62 biozone.

Kopnene životinje[uredi - уреди]

Na kopnu su nastavili dominirati krupni archosaurski reptili. Veliki dinosauri-biljožderi (sauropodi) su lutali kopnonm, hraneći se prerijskim papratima i palmolikim cikadama i bennettitales. Na njih su vrebali veliki teropodi (ceratosauri, megalosauri i alosauri). Svi oni su pripadali saurischia grani dinosaura.

Za vrijeme kasne jure su iz malih celurosaurskih dinosaura evoluirale prve ptice. Ornithischianski dinosauri su bili manje prisutni od saurischianskih dinosaura, iako su neki, poput stegosaura i malih ornitopoda igrali važnu ulogu kao manji i srednji biljožderi. U zraku su bili česti pterosauri, te igrali mnoge ekološke uloge koje danas popunjavaju ptice.

Biljke[uredi - уреди]

Suha klima koja je karakterizirala većinu trijasa se postupno ublažilo, posebno na višim geografskim širinama; topla, vlažna klima je omogućila da veći dio kopna pokriju bujne džungle (Haines 2000). Cvjetnjače još nisu evoluirale, i crnogorično drveće je dominiralo pejzažom, isto kao i za vrijeme trijasa, te je predstavljalo najrazvijeniji i najrasprostranjeniji oblik drveći. Crnogorične familije koje su bujale u juri su uključivale Araucariaceae, Cephalotaxaceae, Pinaceae, Podocarpaceae, Taxaceae, and Taxodiaceae (Behrensmeyer et al, 1992, p.349). Izumrla mezozoička porodica crnogorica Cheirolepidiaceae dominirala je donjim geografskim širinama, isto kao i grmolike Bennettitales (Behrensmeyer et al, 1992, p.352). Cikade su isto tako bile česte, isto kao i ginko drvolike paprati u šumama; manje paprati su vjerojatno dominirale niskim raslinjem. Caytoniacejske sjemenske paprati su bile još jedan važan oblik raslinja, veličine grma ili manjeg stabla (Behrensmeyer et al, 1992, p.353). Ginkgolike biljke su bile posebno česte na sjevernim geografskim širinama. U južnoj gemisferi su posebno uspješni bili podokarpi (Haines 2000), dok su gingkoi i Czekanowskiales bili rijetki (Behrensmeyer et al, 1992, p.352).

Popularna kultura[uredi - уреди]

Iako je film Jurski park uveo riječ kao "jura" i "jurski" u svakodnevni govor, većina stvorenja prikazana u tom filmu prije pripada periodu krede.

Literatura[uredi - уреди]