Greben
Greben ili sika,[1] je biološka struktura koja se sastoji od ostataka koralja, algi i ostalih organizama s vapnenačkom ljušturom ili unutrašnjom strukturom, a nastaju unutar 30° zemljopisne širine od ekvatora u toplim, plitkim, sunčanim morima koja nemaju mnogo raspršenog sedimenta. Izdižu se iznad okolnog morskog dna. Postoje tri tipa grebena.
- Obrubni grebeni su plosnati grebeni pričvršćeni direktno uz obalu.
- Barijerni grebeni protežu se paralelno obali od koje su odvojeni širokom, dubokom lagunom. Vode u laguni su relativno mirne jer ih greben štiti od udara valova. Najveći recenti greben je upravo barijerni: Great Barrier Reef koji se nalazi na istočnoj obali Australije, dug 3 000 km, širok oko 300 km, a visok 200 m.
- Atoli su cirkularni grebeni s lagunom, a okruženi su dubokom vodom.
Ova tri tipa grebena međusobno su povezana. Naime, obrubni greben se javlja oko vulkanskog otoka. Otok počinje tonuti, ali ne i greben koji se izdiže djelovanjem organizama koji ga grade. Polako prelazi u barijerni greben, a ovaj, nakon što otok u potpunosti potone, u atol.
U paleozoiku najznačajniji grebenotvorci bile su vapnenačke alge i stromatoporoidi. Koralji postaju dominantni grebenotvorci tek u mezozoiku i kenozoiku.
Jedna od definicija bila bi: stjenoviti ostatak abrazijom razorenog otočića ili stijenskog bloka u razini, ispod ili iznad (za oseke) morske razine. U Hrvatskoj ih ima 78.
[uredi - уреди] Izvori
- ↑ Županović, Šime. Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?, Zagreb : AGM, 1995., str. 348., ISBN 953-174-048-8
A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima "sikama" oko otoka Žirja, govorila: "Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora."
—Županović, 1995., 348.
[uredi - уреди] Vidi još
[uredi - уреди] Eksterni linkovi
 |
Ovaj članak o geografskom pojmu ili lokaciji je u začetku. Možete pomoći tako da ga proširite. |
