Litoral

Izvor: Wikipedia
Obala jezera
Litoral u Portugalu
Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajga/borealne šume
Planinski travnjaci i šikare
Crnogorične šume umjerenog pojasa
Tropske i suptropske četinarske šume
Umjerene širokolisne i mješovite šume
Mediteranske šume i makije
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Umjereni travnjaci, savane i šikare
Tropski i suptropski travnjaci, savane i šikare
Pustinje i vegetacija sušnih područja
Plavljena travna vegetacija
Riparianska zona
Vlažno područje
Vodeni biomi
Jezero
Litoral
Šume mangrova
Šuma kelpa
Koraljni greben
Neritička zona
Epikontinentalni pojas
Pelagijska zona
Bentos
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Led
Drugi biomi
Endolitska zona

Litoral (iz lat. litus, litoris, dosl obala) je dio mora, jezera ili rijeke uz obalu. To je područje obale koje se proteže od crte visoke vode (plime ili visokog vodostaja) do crte niske vode (oseke ili niskog vodostaja). No, izraz litoral se koristi i za područja koja mogu biti znatno udaljena od područja između plime i oseke (na moru) ili između visokog i niskog vodostaja (na rijekama i jezerima) i ne postoji jedinstvena definicija značenja toga izraza. Osim riječi litoral često se koriste i termini priobalje ili litoralna zona što dolazi od .

Generalno o litoralu[uredi - уреди]

Litoral je podijeljeno na više mikroregija koje, zavisno od toga o kojem se okružju radi (more, rijeka ili jezero), mogu biti različite. Tako npr. litoral u jezerima obuhvaća terasu do 30 metara dubine, a u plićim jezerima i manje. Isto tako, značenje izraza litoral u različitim dijelovima svijeta ili u različitim znanstvenim disciplinama može biti različito. Na primjer, u ratnoj mornarici se govori o litoralnoj zoni koje je po svom značenju znatno drugačije od onog kako ga definiraju i shvaćaju pomorski biolozi.

Litoral obilježavaju gibanje vode, erozija, jaka sedimentacija, kolebanje temperature i bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta. Sve to često stvara posebne mikroklimatske uvjete pogodne za razvoj jedinstvenih vrsta organizama.

Vojno shvaćanje litorala[uredi - уреди]

U svrhu planiranja i izvođenja pomorskih operacija litoral se definira kao područje mora koje treba nadzirati s ciljem potpore kopnenim operacijama i područje kopna koje se može neposredno nadzirati i braniti s mora. Veličina toga područja zavisi o više čimbenika kao što su razvedenost obale, vrsta naoružanja u uporabi i sl.

Ostale definicije[uredi - уреди]

Supralitoral[uredi - уреди]

Supralitoral je prva po redu stepenica litorala (litorala) od kopna prema moru (supralitoral, mediolitoral, infralitoral i cirkalitoral). Stalno je izvan vode, a more ga vlaži samo prskanjem i razlijevanjem valova. Visina te stepenice varira, ovisno o izloženosti obale, od pola metra na zaštićenim mjestima pa do nekoliko metara u visinu ako je obala izložena vjetru koji nosi kapljice mora. Tu se nastanjuju organizmi prilagođeni ekstremnim i promjenjivim životnim uvjetima.

Mediolitoral[uredi - уреди]

Mediolitoral ili eulitoral je druga po redu stepenica litorala. To je područje izmjene plime i oseke koje se proteže od gornje granice visoke plime do donje granice normalne oseke. Za vrijeme plime uronjen je u more, a za oseke je izvan mora, pa ekološki faktori (temperatura, vlažnost, osvijetljenost i dr.) u tom području jako variraju.

Sublitoral[uredi - уреди]

Sublitoral je naziv za morsko litoralno područje koje je stalno pod morem. U oceanografskom smislu, sublitoral obuhvaća litoral na koje značajno utječu morske mijene i na kojima dolazi do gubitka energije valova, morskih struja i sl., a koje se ponekad proteže do dubine od 200 m (epikontinentalna orubina).

U pomorskoj biologiji sublitoral se shvaća kao područje mora do dubina na kojima sunčevo svjetlo dopire do morskog dna u kojemu živi najveći broj morskih organizama. Unutar sublitorala biolozi razlikuju dva litoralna morska područja, i to:

  • Infralitoral i
  • Cirkalitoral.

Infralitoral[uredi - уреди]

Infralitoral je treća po redu stepenica litorala. Proteže se od donje granice oseke pa do dubine od oko 50 metara (može biti plići ili dublji ovisno o prodoru svjetla). To je područje fotofilnih alga koje se razvijaju na stjenovitoj podlozi i morskih cvjetnica na pomičnoj podlozi.

Cirkalitoral[uredi - уреди]

Cirkalitoral je četvrta po redu stepenica litorala. Proteže se od donje granice rasprostranjenosti fotofilnih alga i morskih cvjetnica pa do dubine do koje se razvijaju scijafilne alge, obično od 120 do 200 metara dubine. Ispod 200 metara svjetlost koja prodire više nije dovoljna za fotosintezu pa ni razvoj alga više nije moguć. S dubinom se broj biljnih vrsta smanjuje, a životinjskih povećava.

Vanjske veze[uredi - уреди]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Litoral