Jožef Košič
Jožef Košič mađ Kossics József (rođen oko 9. oktobar 1788, Bogojina Mađarska – umro 26. decembar 1867, Gornji Senik, Mađarska) slovenski pisac, pjesnik, etnolog, rimokatoličkoj svećenik. Bio je hrvatskog porekla.
Rođen u mestu Bogojina (Bagonya). Otac je bio Jožef Košič, tko je školmeštar (učitelj) je bio iz Varaždina. Majka Ana Kregar slovenska niža plemkinja iz Ivancima, kod Bogojine. Brat, Franje Košiča također svećenika u Zagrebu.
Pohađao je gimnaziju u Kisegu (mađ. Kőszeg) i Sambotelu (mađ. Szombathely). Bio je kapelan u Prekmurju, Beltincu (Belatinc), Turnišću (Bántornya), Rogašovcima (Szarvaslak), i Svetom Jurju (Vízlendva). Svećeničku službu isprva je obavljao u Donjem Seniku (Alsószölnök) 1816.-1829. godine, a zatim i u Gornjem Seniku (Felsőszölnök) 1829.-1867. godine. Tamo je umro 1867. godine.
Prvo svoje djelo napisao je na mađarskom, a naslovio ga je „Jesu li u Mađarskoj Vandali?“ (Vannak e Magyar Országban Vandalusok?), jer je držao da su Slovenci u Mađarskoj potomci Vandala. Monografija O Vendima i Totima u Mađarskoj (A Magyar Országi Vendus-Tótokról 1824.-28.) prvo se pojavila anonimno u Beču 1824. godine, a zatim pod pravim imenom u novinama Tudmányos gyűjtemény (Znanstvena zbirka) 1828. godine. 1829. godine pojavila se i na njemačkom. Na prekmurskom jeziku pojavila se tek 1992. godine. Djelo govori također o Slovencima u Mađarskoj.
Košič se u svojim djelima služio štajerskim govorom i kajkavskim narječjem. Njegova djela O Vendima i Totima u Mađarskoj je prve slovenske monografije. Na groblju se nalazi njegov grob s pločom i natpisom na mađarskom jeziku. U crkvi mu je postavljena spomen ploča, a i seniška osnovna škola nazvana je po njemu. Ta činjenica ima veliku važnost za očuvanje nacionalne svijesti u mađarskih Slovenaca. Košič se dosta zanimao za povijest, a pogotovo povijest Prekmurja.
Djela[uredi | uredi kod]
- O Vendima i Totima u Mađarskoj (O vendskih-totih na Vogrskom, 1824.-28.)
- Krátki Návuk Vogrskoga Jezika za Začetnike, 1833.
- Križni put u 14 postaja (Križna paut na XIV. štácie ali postojališča, 1843.)
- Starine Železnih i Zalaskih Slovenaca (Starine železnih ino salaskih Slovencov, 1845.)
- Zborisani Sloven in Slovenka med Műrov in Rábov, 1845.-48.
- Povijest mađarskog kraljevstva (Zgodbe vogerskoga kralestva, 1848.)
- Isuse, moja žudnjo (Jezuš moje poželenje 1851.)