Hipodamus iz Mileta

Izvor: Wikipedia
Hipodamus iz Mileta
Generalno
Rođenje 498. pne., Milet
Smrt 408. pne.
Rad
Epoha Grčka filozofija
Regija Grčka
Škola / tradicija marksizam
Glavni interesi urbanizam, matematika i fizika
Influencija Aristotel

Hipodamus iz Mileta ili samo Hipodam (grčki: Ἱππόδαμος Milet, 498. pne. - 408. pne.) bio je arhitekt, urbanist, fizičar, matematičar, meteorolog i filozof antičke Grčke. Njega se drži za oca urbanizma jer je Hipodamov plan sinonim za urbanistički plan ortogonalnog rastera nekog grada. [1]

Njegove planove za gradnju tadašnjih grčkih gradova karakterizira red i rešetkasta pravilnost ulica za razliku od kaotične stvarnosti kako je tada izgledala većina grčkih gradova onog vremena. On je i idejni pokretač ideje da se iz organizacije grada i planiranja naselja, može stvoriti i racionalni racionalni društveni poredak.

Hipodamus - neobična ličnost[uredi - уреди]

O njemu i njegovom izgledu pisali su; Aristotel, Stovaious, Strabon, Hesichios, Fotios i Theano. Među svoim suvremenicima je imao reputaciju ekstroverta, čovjeka koji voli pažnju javnosti. Aristotel ga opisuje kao čovjeka sa neobično dugom kosom, skupim ukrasima, ali i onog koji i zimi i ljeti nosi istu jeftinu togu.

Dosezi njegova djela[uredi - уреди]

Po pisanju Aristotela u njegovom djelu Politika, Hipodamos je bio utemeljitelj urbanizma. [1]Hipodamus je zamišljao idealni grad, koji po njemu treba imati najviše 10 000 (slobodnih) muških stanovnika[2], dok ukupno ne bi smio imati više od 50 000 stanovnika i to sa djecom. ženama i robovima. Hipodamus se bavio proučavanjem problema života u gradovima, to je povezao sa problemom upravljanja i vladanjem. Zbog toga je predložio podjelu građana na tri klase; vojnike, zanatlije i poljoprivrednike, isto tako predložio je i podjelu gradskog zemljišta na sakralno (sveto), javno i privatno.

Po nalogu Perikla Hipodamus je dobio zadatak da isplanira gradnju lučkog grada Pireja pored grada Atene. Kad su atenjani osnovali grad Thuri u Italiji 443. pne. Hipodamus se pridružio kolonistima kao arhitekt njihova budućeg grada. Njemu se pripisuje i izgradnja novog grada Rodos 408. pne., kao i rekonstrukcija grada Mileta iz 479. pne.

Njegov dijamantni plan koji je on izumio, po kojem se ulice sijeku pod kutevima od 45° i 135°, kasnije je dobio ime po njemu. U gradu Miletu se može vidjeti protutip plana Hipodamosa. Ono što je najimpresivnije u njegovom planu je rezervacija velikog središnjeg dijela grada, koji je on ostavio slobodnim za Agoru - centar grada i centar društva i tako napravio prvo urbano planiranje.

Filozofija[uredi - уреди]

Hipodamus je prvi koji se bavio problemima i pojmovima patentnog i autorskog prava On je predložio da društvo treba nagraditi one pojedince koji stvaraju društveno korisne stvari. Aristotel je kritizirao ovaj praktični utilitaristički pristup Hipodamusa, i međusobno inherentne tenzije ovog plana.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 "HIPPODAMUS OF MILETUS" (engleski). The Engines of Our Ingenuity. http://www.uh.edu/engines/epi2542.htm. pristupljeno 29. 05. 2012. 
  2. Artistotele, politics II: VIII

Vanjske veze[uredi - уреди]