Erehtej

Izvor: Wikipedia

U grčkoj mitologiji, Erehtej je bio rani kralj Atene. Rani pisci su ga često poistovjećivali s Erihtonijem, koji je njegov djed, ili s bogom Posejdonom, s kojim je dijelio mnoge značajke, a čiji su obredi na Akropoli bili sličnim Posejdonovom. Erehtej se naziva 'rođenim od Zemlje' u Ilijadi, koja također tvrdi da ga je odgojila božica Atena.

Mitologija[uredi - уреди]

Kasniji autori Erehteja navode kao Erihtonijevog unuka, odnosna sina Pandiona. Erehtej je oženio Praksiteju, kći Frazima i Diogenije. Među njegovom brojnom djecom su bili Kekrop, Pandor, Metion, Prokris, Oreitije, Htonija i Kreusa. Kada je Erehtej bio kralj Atene, izbio je rat s obližnjim gradom Eleuzinom. Eleuzinci su zatražili pomoć od tračkog kralja Eumolpa. Erehtej je posjetio proročište koje mu je reklo da će pobijediti jedino ako žrtvuje jednu od kćeri. On je to poslušao, ubivši Htoniju, nakon čega su ostale također izvršile samoubojstvo. Neki autori tvrde da su kćeri napravile pogodbu da umru zajedno. Demosten, međutim, piše da je Erehtej žrtvovao nekoliko kćeri, a da su Kreusa, Proklris i Oreitija preživjele. Erehtej je pobijedio u bici i ubio Eumolpa. Pauzanije piše da je Erehtej i sam poginuo u bici. Ostali pisci naavode da ga je ubio ili Zeus ili Posejdon, kako bi Posejdon osvetio smrt svog sina Eumolpa - pri čemu je ili proboden Posejdonovim trozupcem [1] ili Zeusovom munjom. U atenskom popisu kraljeva piše kako je Ksut, Erehtejev zet, upitan da odabere kralja među Erehtejevim nasljednicima. On je odabrao Kekropa II., nazvanom po mitskom kralju-osnivaču Kekropu. Na Akropoli u Ateni je izgrađen Erehtejev hram.

Bilješke[uredi - уреди]

  1. Eripid, ion,,281.
Prethodi:
Pandion I
Kralj Atene
Slijedi:
Kekrop II