Drenthe

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Drenthe
Provincie Drenthe
Tipični pejzaž provincije
Tipični pejzaž provincije
Tipični pejzaž provincije
Zastava Drenthea
Zastava
Grb Drenthea
Grb
Koordinate: 52°55′N 6°35′E / 52.917°N 6.583°E / 52.917; 6.583
Država  Nizozemska
Vlast
 - Kraljevski komesar Jetta Klijnsma
Površina
 - Kopno 2680 km²[1]
Stanovništvo (2009)
 - Područje utjecaja 489.918[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Službene stranice
www.drenthe.nl/
Karta
Pozicija provincije na karti Nizozemske
Pozicija provincije na karti Nizozemske

Pozicija provincije na karti Nizozemske

Drenthe (holandski: Provincie Drenthe) ili Drente je jedna od 12 nizozemskih provincija, smještena na sjeveroistoku zemlje.[1]

Geografija[uredi | uredi kod]

Provincija Drenthe ima površinu od 2680 km² i 489.918 stanovnika (popis 2009), a glavni grad je Assen.[1] Po površini je deseta provincija u zemlji, koja se prostire od Njemačke na istoku, sa sjevera graniči s provincijom Groningenom, sa zapada s provincijom Frieslandom i s jugoistoka s provincijom Overijsselom.[1] Provinciju oplakuju brojne kratke riječice i kanali, a njeno tlo je uglavnom pjeskovito s velikim aluvijalnim blatištima.[1] Na to uglavnom posno tlo tokom 19. vijeka naseljavani su prosjaci i kriminalci, koji su trebali neplodna vrijestišta iskrčiti i pretvoriti u zemljište pogodno za poljoprivredu. Na taj način je dobar dio vrijesišta pretvoren u travnjake, a taj proces se nastavlja i dan danas.[1] Pokušaji da se teren provincije pošumi počeli su i prije 1800. spontanim privatnim inicijativama, ali od kad je to 1905. postala ingerencija provincijske vlade, napravljeni su značajni pomaci. Velik dio nekadašnjih tresetišta nestao je jer su ih lokalni stanovnici još od srednjeg vijeka koristili kao izvore za gorivo. Čak je bilo i ideja početkom 17. vijeka da se sva tresetišta iskrče i pretvore u oranice,[1] ali se to nije ostvarilo. Po nekim nizinskim područjima uzgaja se povrće i voće, ali su i danas raž i krumpir najzastupljenije kulture. Posljednjih dekada se sve više širi govedarstvo (proizvodnja mlijeka) koje uz svinjogojstvo postaju sve važnije.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Po provinciji se nalazi više od 50 megalitskih kamenih nadgrobnih spomenika hunebedden (dolmeni) koji svjedoče da je taj kraj bio naseljen još za prahistorije. Od 1046. do 1522. kraj bio je feud biskupa iz Utrechta, a potom je postao posjed Karla V, cara Svetog Rimskog Carstva. Nakon tog je od 1536. postao dio habsburških nasljednih zemalja.[1] Drenthe je sudjelovao u nizozemskoj pobuni protiv Španjolske, ali nije dobio status provincije sve do 1796. godine.[1]

Privreda[uredi | uredi kod]

Drenthe ima dugu tradiciju pamučne industrije još iz doba manufaktura za predenje, tkanje i izradu konopa. Ipak, poljoprivreda je i danas glavna privredna djelatnost. Provincija je poznata po proizvodnji krumpirovog brašna i panela od slame. Provincija ima i raznoliku industriju u centrima kao što su Meppel (najveća luka u provinciji), Hoogeveen, Assen i Emmen. Nakon Drugog svjetskog rata u okolici sela Schoonebeek pronađene su velike rezerve nafte, koje se eksploatiraju.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Drenthe (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 19. 1. 2014. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]