Chat

Izvor: Wikipedia

Chat (eng.: čavrljanje) je oblik komunikacije dva ili više korisnika putem računala i računalne mreže u realnom vremenu (real-time). Radi se o vrlo kratkim porukama koje korisnik vidi čim ih njegov sugovornik pošalje (obično pritiskujući tipku Enter).

U nekim chatovima postoje tzv. sobe u kojima istovremeno priča i do nekoliko desetaka (pa i stotina) korisnika, u nekima je razgovor ograničen na nekoliko sudionika, dok neki mogu kombinirati te dvije vrste. Za neke chatove ne treba ništa osim Web preglednika i Java Programskog jezika! (npr. Net.hr chat), dok su neki prerasli u zasebne računalne programe, od kojih su najpoznatiji Windows Live Messenger (bivši MSN Messenger), Skype, Yahoo! Messenger, ICQ, Google Talk itd.

Vrste chatova[uredi - уреди]

Chat sobe na web stranicama[uredi - уреди]

Na takvim chatovima korisnici se trebaju prvo registrirati i ostaviti neke svoje osobne podatke i unijeti nadimak (nick(name)) koji može, a i ne mora otkrivati njihov identitet, a tek onda ulaze u chat. Chat, za razliku od komunikacije e-mailom ili na forumima, omogućava kontakt s ostalim korisnicima chata u realnom vremenu. U nekim chat aplikacijama postoje sobe koje nose određenu temu (fakultet, glazba, nogomet...), pa korisnik može izabrati temu o kojoj bi želio razgovarati sa drugim sudionicima. Na takvim se chatovima nalaze administratori. Oni su su školovane i izučene osobe za rad na chatu, te paze na korisnike, čuvaju mir i pružaju tehničku podršku. Poznatije chat sobe na web stranicama u Hrvatskoj su: Net.hr, T-com.hr, Index.hr, Larinchat.tk itd.

Chat programi[uredi - уреди]

Chat programi su instant messaging programi tj. programi za brzo internetsko dopisivanje. Oni se pokreću na korisnikovom računalu te se potom spajaju na mrežu. Postoje chat programi koji se pokreću na računalu i spajaju na mrežu u kojoj vlada ista podjela kao i kod portalskih chat soba, po temama. (npr. mIRC), postoje i Chat programi koji služe za privatne razgovore između dviju osoba (npr. AOL Instant Messenger, Windows Live Messenger, Skype, ICQ, Jabber, Yahoo! Messenger, Facebook itd.)

Tko koristi chat?[uredi - уреди]

Chat aplikacije korištene su najčešće od strane tinejdžera do 18 godina starosti.[traži se izvor] Mnogi tinejdžeri na chat stranicama traže emocionalnu upotpunjenost.[traži se izvor] Osobito privlačna mladima je anonimnost koju internet pruža, a koju je nemoguće postići u nekoj drugoj vrsti komunikacije. Ova anonimnost oslobađa i potiče ljude na drugačiju komunikaciju nego što bi to činili u osobnim kontaktima, što znači da se svatko može predstaviti kako želi i biti što želi. Ponekad se odrasli ljudi koji često nemaju prijateljske namjere mogu predstavljati kao djeca. To najčešće budu pedofili, koji se preko chata pokušavaju približiti djeci. Isto tako neke osobe koje nemaju dovoljno jaku osobnost, na chatu znaju predstavljati svoju izmišljenu osobnost (koja se njima sviđa) i zato je važno imati na umu da o online prijateljima znamo samo onoliko koliko su oni rekli o sebi. Međutim, chat koriste i poslovni ljudi za poslovnu komunikaciju. Chat je nekima ekonomski puno povoljnije sredstvo komunikacije od telefoniranja i puno brže od e-maila.

Posebnan jezik komuniciranja[uredi - уреди]

U chat aplikacijama uobičajio se poseban jezik (žargon) komuniciranja kraticama radi postizanja što veće brzine izmjene poruka. Evo nekoliko često korištenih kratica i njihovih značenja:

  • AFK - Away From Keyboard - Daleko od tipkovnice (računala), ne mogu odgovoriti
  • BBL - Be Back Later - Vratit ću se kasnije
  • BTW - By The Way - Usput budi rečeno
  • BRB - Be Right Back - Vraćam se odmah
  • LOL - Laughing Out Loud - Glasno smijanje
  • TIA - Thanks In Advance - Hvala unaprijed
  • PLS - Please - Molim te
  • SPAM - Stupid Persons' AdvertiseMent - Neželjene reklame u poruci
  • WB - Welcome Back - Dobrodošao natrag
  • ROFL - Rolling on flor laughing - Valjati se po podu od smijeha
  • SWIM - See What I Mean - Shvaćaš, kužiš?

Uz kratice se koriste i različiti smajliji (emotikoni). Oni su prvobitno bili stilizirani tipografski znaci koji se koriste kako bi prikazali emociju ili trenutno osjećanje. Najčešće korišćene su:

  • :-) - nasmijan
  • :-( - tužan

Porastom brzina komunikacija, umjesto tipografskih znakova koriste se male sličice.

Nerado se gleda na pisanje VELIKIM SLOVIMA (osim kratica), jer se to smatra vikanjem.

Izvori[uredi - уреди]

  • Informatički enciklopedijski rječnik. Zagreb: Sv. 1. 2005.

Vanjske veze[uredi - уреди]