Breda

Izvor: Wikipedia
Breda
Panorama centra grada
Panorama centra grada
Zastava Brede
Zastava
Grb Brede
Grb
Koordinate: 51°34′N 4°48′E / 51.567, 4.8
Država  Holandija
provincija North Brabant-Flag.svg Sjeverni Brabant
Vlast
 - Gradonačelnik Peter Van der Velden
Površina
 - Ukupna 129.15 km²
Visina 8
Stanovništvo (2007.)
 - Urbano područje 170 349
 - Područje utjecaja 311 659
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 4800
Pozivni broj 076
Službena stranica www:breda.nl
Karta
Breda na karti Nizozemska
Breda
Breda
Breda na karti Nizozemske

Breda je grad i općina (gemeente) u nizozemskoj provinciji Sjeverni Brabant od 170 349 stanovnika, dok na širem području grada živi 311 659. [1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Breda leži na jugu Nizozemske, na ušću rijeka Mark i Aa. [1]

Historija[uredi - уреди]

Za ranog srednjeg vijeka Breda je bila feudalni leno lokalnih grofova, vazala Svetog Rimskog Carstva, prvi poznati gospodar grada bio je Godfried (1125. - 1170.), njegova porodica vladala je gradom do 1327., kad su grad prodali Grofoviji Brabant. [1]Breda je status grada dobila 1252., od 1404. je ženidbom postao posjed dinastije Nassau[1], čiji je najpoznatiji predstavnik bio Willem Oranski (1533. - 1584.). Grad je utvrđen za vladavine grofa Hendrika III (1531. - 1536.), on je i obnovio stari zamak, kog je sagradio njegov predhodnik Jan III - 1350. Ta utvrda na rijeci Mark imala je izuzetnu stratešku ulogu sve do 19. vijeka. [1] U Bredi je - 1566. sklopljen - Geuzen, prvi sporazum holandskih gradova protiv španjolske dominacije , ali su grad ubrzo nakon tog 1581. okupirali Španjolci. No već 1590. ha je oslobodio grof Maurits Oranski, ali ta sloboda nije bila dugog vijeka, jer su ga Španjolci ponovno zauzeli 1625., tu pobjedu ovjekovječio je španjolski slikar Velázquez na slici Predaja Brede iz 1636. Holanđani su već 1637. ponovno oslobodili Bredu pod vodstvom Frederika Hendrika Oranskog. Tek nakon potpisivanja Westfalskog mira - 1648., grad je konačno podpao pod Nizozemsku. [1]

U Bredi je jedno vrijeme boravio i prognani engleski kralj Charles II, koji je upravo tu 1660., izdiktirao svoje uvjete za svoj povratak na engleski tron. U Bredi je 1667. potpisan Mirovni ugovor, kojim je završio drugi pomorski rat između Nizozemske i Engleske, njime je potvrđeno pravo Britancima nad kolonijama New York i New Jersey, a Holanđanima nad njihovim kolonijama u Istočnoj Indiji i Holandskoj Gvajani. Engleski kralj William Oranski, uspio je 1696. dovršiti svoj dvorac u gradu, u kom se danas nalazi Kraljevska vojna akademija. Za vrijeme francuske revolucije grad su okupirali Francuzi i držali ga pod svojom vlašću sve do 1813. [1]

Znamenitosti[uredi - уреди]

Najveće znamenitosti Brede su srednjovjekovna gotička Grote Kerk, sa tornjem visokim 97 metara, koja je danas protestanska crkva. Zatim je tu Gradska vijećnica iz 1766., i neobarokna Sint Antonius iz 1869. koja je katedralna crkva katoličke biskupije. [1]

Pored tog grad ima i nekoliko vrlo vrijednih muzeja, MOTI (grafički dizajn), Museum Oorlog & Vrede (Muzej rata i mira), Bierreclame (Muzej pivskih etiketa, ambalaže i reklama). [1]

Privreda[uredi - уреди]

Breda je industrijski grad u kom se proizvode prehrambeni proizvodi, strojevi, šibice i celuloza. [1]

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 1.8 1.9 "Bredas" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/78657/Breda. pristupljeno 23. 01. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди]