Atal (general)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Atal (na grčkom Άτταλος, cca. 390. pne. – 336. pne.) je makedonski dvorjanin i vojskovođa u službi kralj Filipa II.

Atal se pred kraj Filipove vladavine, uz Parmeniona, nametnuo kao jedan od najsposobnijih Filipovih komandanata. S vremenom je ojačao i Atalov uticaj na dvoru te je godine 338. pne. isposlovao brak svoje nećake Euridike za Filipa. To ga je odmah dovelo u sukob sa Filipovom četvrtom suprugom Olimpijadom i njenim sinom i prijestonasljednikom Aleksandrom. Prilikom jedne gozbe se Atal napio i javno molio da će Euridika roditi novog prijestonasljednika, na što ga je Aleksandar bijesno prekorio, a pošto je Filip stupio na Atalovu stranu, napustio je dvor i otišao u Iliriju.

Nešto kasnije Filip pomirio s Aleksandrom, a Atal je, zajedno s Parmenionom poslan na čelu 10.000 vojnika u Malu Aziju kako bi stvorio makedonsko uporište pred veliki pohod na Perzijsko Carstvo. Atala i Parmeniona je, pak, tada porazio Memnon sa Rodosa, vođa grčkih najamnika u perzijskoj službi.

U oktobru 336. pne. je Filip ubijen od strane svog tjelohranitelja Pauzanije iz Orestisa, a, prema Diodoru, upravo je Atal dao povoda za atentat tako što je, razljućen time što je Pauzanija njegovog prijatelja javno osramotio i potakao na samoubistvo, Pauzaniju napio i podvrgao javnom silovanju. Pauzanija je kralja ubio zato što je odbio Atala kazniti za taj zločin.

Saznavši za Filipovu smrt, atenski političar Demosten mu je poslao pismo u kome nudi financijsku i drugu podršku ako se okrene protiv Aleksandra. Atal se umjesto toga vratio u Makedoniju i predao Demostenovo pismo kao dokaz svoje odanosti. Međutim, u međuvremenu je Olimpijada dala likvidirati Euridiku i njenu djecu pa je Aleksandar, zaključivši kako se Euridikinom stricu ne može vjerovati, dao Atala pogubiti.

Fiktivni portreti[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]