Abas Sahab

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Abas Sahab
(fa) عباس سحاب

Abas Sahab
Rođenje 21. 12. 1921.
Fam, Tafreš, Markazi
Smrt 2. 4. 2000.
Teheran
Državljanstvo Iran Iransko
Narodnost Perzijanac
Polje geografija, kartografija
Alma mater Univerzitet u Teheranu
Poznat po utemeljitelj Instituta Sahab; otac moderne iranske kartografije
Religija šijitizam

Abas Sahab (perz. عباس سحاب; Tafreš, 21. 12. 1921.Teheran, 2. 4. 2000.), iranski geograf i kartograf, utemeljitelj Instituta Sahab, te otac moderne iranske kartografije.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođen je u Famu, malenom selu smještenom 1000 m od centra grada Tafreša u iranskoj pokrajini Markazi. Njegov otac Abolkasem Sahab Tafreši bio je popularni pisac koji je objavio 70-ak volumena o historijskim, geografskim, kulturnim, umjetničkim i religijskim temama, uključujući 12-volumenski opus o biografijama šijitskih imama. Sa sedam godina Abas se zajedno s porodicom seli u Teheran gdje je pohađao školu i univerzitet. Mladi Abas još je u srednjoj školi stekao dar za kartografiju i bio je višestruko nagrađivan na temelju svojih karata. Sa 15 godina izradio je izrazito preciznu kartu Teherana koja je kopirana i rasprodana u više stotina primjeraka. Iste godine (1314. AP; 1935./1936. AD)) zajedno s ocem osniva Geografsko-kartografski institut Sahab, privatnu instituciju za prikupljanje, pohranu i proizvodnju geografskog i kartografskog materijala, prvu takve takve vrste u Iranu i široj regiji. Dvije godine kasnije kao 17-godišnjak izradio je novu kartu Teherana s latiničnim opisima koja je kasnije godinama izdavana širom svijeta.

U zrelim godinama Sahab radi na proširenju djelokruga svog instituta koji će s vremenom postati vodećom iranskom geografsko-kartografskom institucijom i igrati će važnu ulogu u modernizaciji iranskog školstva. Od 1941. do 1956. Sahab je mnogo putovao i posjetio je oko 30.000 iranskih gradova i ruralnih naselja opažajući pritom detalje koji će mu biti od pomoći pri izradi novih karata. Neke među njima od najveće historijske vrijednosti su prikazi Teherana, Isfahana i Mazandarana. Do 1968. kartografski je obradio čitav Iran pa se sljedeće tri godine posvećuje izradi karata susjednih zemalja − Afganistana, Pakistana, Iraka i Turske. Godine 1970. na Teheranskoj učiteljskoj visokoj školi održao je prvu internacionalnu kartografsku izložbu, a narednih godina slična je održana i u Isfahanu, Abadanu i drugim gradovima. Tokom 1960-ih Sahab je uz niz karata, atlasa, globusa i drugih edukativnih materijala za škole i univerzitete izdao i seriju historijskih karata s detaljnim opisima svih većih iranskih gradova, te veliki trovolumenski Atlas Perzijskog zaljeva. Kasnih godina života (1980.2000.) lošeg je zdravlja i potpuno se posvećuje svom najnovijem kapitalnom djelu − Velikom atlasu 14-vjekovne islamske umjetnosti. Prvi od 20 dvojezičnih (perzijsko-engleski) volumena izdan je 2000. godine, nakon Sahabove smrti.

Abas Sahab nakon višemjesečne bolesti umro je 2. 4. 2000. u Teheranu, a pokopan je na aleji velikih umjetnika i znanstvenika poznatog teheranskog groblja Behešt-e Zahra. Komemoracije u čast Sahaba održane su na brojnim uglednim iranskim institucijama poput Teheranskog univerziteta, Društva kulture, Ministarstva vanjskih poslova, itd. Iste godine u čast kartografa snimljen je i biografski film Geografija ljubavi. Abasa Sahaba danas je smatra ocem moderne iranske kartografije − tokom 65 godina stvaralaštva osobno je uredio i izdao više od 1500 različitih geografsko-kartografskih radova odnosno publikacija. Geografsko-kartografski institut Sahab nakon Abasove smrti nastavio je voditi njegov sin Muhamed-Reza, blizanac Golam-Reza, te četiri kćeri. U sklopu ovog se instituta nalazi i velika biblioteka sa 16.000 geografskih knjiga, istim brojem magazina, te 20.000 različitih karata.

Opus[uredi | uredi kod]

Selektivni izbor popularnih radova na engleskom jeziku:

  • Tehran (1956.)
  • Road map of Iran (1958.)
  • Teheran and suburbs (1959.)
  • Map of Abadan (1960.)
  • Map of Bahrein (1960.)
  • Map of Kermanshah (1960.)
  • Central map of Tehran (1961.)
  • Atlas of geographical maps and historical documents on the Persian Gulf (1971.)
  • General atlas of Afghanistan (1974.)
  • Atlas of ancient & historical maps of Iran (1976.)
  • Atlas of Iraq in ancient maps (1985.)

Povezano[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]