Testudines

Testudines
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Reptilia
Red:	Testudines

Red kornjača Testudines (pokrajinski željke, ili Chelonii) su red životinja iz klase gmizavaca, karakterističnih po svom oklopu.

Najstarije poznate kornjače su od pre oko 215 miliona godina, i trenutno na Zemlji postoji više od 300 različitih vrsta; od toga je sedam morskih, 180 slatkovodnih i preko 60 kopnenih vrsta.

Rasprostranjenost

Sa izuzetkom polarnih područja, kornjače žive na svim kontinentima, u pustinjama, morima, rekama i močvarama, a najviše ih ima u područjima sa umerenom i tropskom klimom. Naročito su brojne vrste u Severnoj Americi i Jugoistočnoj Aziji.

Osobine

Oklop

Sve kornjače se odlikuju oklopom koji je jedinstven u životinjskom svetu. Sastoji se od leđnog i trbušnog dela, koji su međusobno spojeni svojevrsnim koštanim „mostom“. U svom donjem delu oklop je masivne koštane građe. Preko tog koštanog sloja nalazi se sloj kože. Kod kornjača sa mekim oklopom taj sloj je kožast, dok se kod ostalih vrsta preko kože razvio tipičan pločasti oklop. Ploče se dele na grupe (leđne, bočne, ivične, repne itd. u zavisnosti na kojem delu tela se nalaze). Oklop se sastoji od oko 50 kostiju i evoluriao je pre više miliona godina.

Ishrana

Današnje kornjače nemaju zube. Raspolažu snažnim aparatom za hranjenje koji se razvio od čeljusnih kostiju. U prošlosti kornjače su imale zube, ali su se oni tokom evolucije izgubili i zamenjeni su preoblikovanim čeljustima. Kao i svi drugi gmizavci ni kornjače ne žvaću hranu nego otkidaju komade, pomažući se pri tome prednjim udovima. Kornjače mogu biti biljojedi kao i mesojedi. Međutim, svima je zajednička potreba za hranom bogatom kalcijumom koji im je neophodan za izgradnju oklopa. Da bi mogle uneti kalcijum, kornjačama je potreban vitamin D3.

Kretanje

I na kopnu i u vodi kornjače se kreću krivudavo što je tipično za gmizavce. Pri tome se oslanjaju na oklop što im u vodi smanjuje potrošnju energije. Na kopnu njihovo kretanje često deluje vrlo nespretno. Morske kornjače su razvile jedinstven način kretanja. Mašu prednjim udovima koji podsećaju na peraje. Na taj način pod vodom postižu dosta veliku brzinu uz optimalnu potrošnju energije, što im omogućava prevaljivanje velikih udaljenosti.

Veličina

Pored velikog broja vrsta čija se veličina kreće između 10 i 30 cm, tu su još i džinovske kornjače sa ostrva Galapagos i sa Sejšela čija dužina oklopa može biti i preko 1 m.

Čula

Kornjače vide jako dobro, a u mraku bolje nego ljudi. Bolje razlikuju boje od ljudi jer, kao i svi gmizavci, imaju četiri tipa fotoreceptora za razlikovanje talasnih dužina svetlosti.

Naročito im je izraženo čulo mirisa. Kod kornjača se čulo mirisa nalazi u grlu. Mirisom raspoznaju jestivu od nejestive hrane i prepoznaju tlo u koje mogu zakopati jaja.

Kornjače nemaju spoljno uvo. Ne čuju ni približno tako dobro kao ljudi. Umesto toga, osete duboke vibracije u svojoj okolini.

Glas

Osim za vreme parenja, kornjače su uglavnom neme. Izuzetak je reakcija na strah, kada uvlače glavu u oklop i pritom ispuštaju glas koji podseća na frktanje. Kad traže mesto pogodno za polaganje jaja, ženke ispuštaju glas sličan stenjanju, slično mužjacima za vreme parenja.

Dužina života

Kornjače mogu živeti jako dugo. DŽinovske kornjače sa Galapagosa mogu živeti i preko 200 godina. Neke američke kornjače žive duže od 100 godina. Neki primerci su dokazano doživeli starost od 180 godina.

Način života

Tipični dan jedne kornjače sastoji se od potrage za hranom i, kod gotovo svih vrsta, izlaganja suncu. Ovo zadnje vrše usled regulisanja telesne temperature. One se zimi zakopavaju ili već u zavisnosti od vrste traže sklonište pod vodom, gde provode nekoliko meseci.

Razmnožavanje

Kod vrsta koje žive u području umerene klime vreme parenja je u proleće i u jesen. Kod vrsta koje žive u tropskim i suptroskim područjima, vreme parenja zavisi od vlažnosti vazduha.

Nakon oplodnje, ženka ostaje plodna više godina, čime se može objasniti velika uspešnost kornjača kod naseljavanja novih životnih prostora.

Polaganje jaja nastupa nekoliko nedelja nakon oplodnje, ili, u umerenim klimatskim područjima, u proleće. NJihova jaja se svojim osobinama značajno razlikuju od vrste do vrste, i broj jaja je jako različit. Od samo tri jajeta kod jedne vrste, pa sve do više od 100 jaja kod morskih kornjača. Polaganje jaja se vrši isključivo na kopnu. Kad ženka pronađe odgovarajuće mesto, iskopa jamu i u nju polaže jaja. Zatim zatrpava leglo zemljom ili biljnim materijalom.

Kod gotovo svih vrsta kornjača temperatura u leglu za vreme inkubacije određuje pol mladunaca. Ta osobina se pokazala značajnom kod veštačkog uzgoja koji se sprovodi u cilju očuvanja pojedinih vrsta kornjača. Nakon što se izlegu iz jaja, mladunci ostaju u leglu dok u potpunosti ne potroše zalihe hrane iz jajeta. Na najsevernijoj granici rasprostranjenosti kornjača, mladunci koji se izlegu u kasno leto i iznenadi ih rani početak zime, ostaju zakopani u leglu do proleća. Majke ne pružaju nikakvu pomoć u uzgoju mladunaca. Do polne zrelosti prolazi puno godina. Polna zrelost kornjače ne zavisi od njene starosti nego od veličine.

Neprijatelji

Neprijatelji kornjača su različiti. Dok su legla, kao i tek izležene kornjače, bespomoćno izloženi na milost i nemilost čak rakovima i pticama, za ozbiljno ugrožavanje odrasle kornjače potreban je neko veliki i snažan kao krokodil. Kornjače ozbiljno ugrožavaju i ljudi. U nekim delovima sveta ljudi jedu morske ali i slatkovodne i kopnene kornjače. Kako se radi uglavnom o krivolovu, populacije se, zbog dugog sporog dostizanja polne zrelosti, sporo oporavljaju pa se neke vrste nalaze na ivici nestanka.

Oboljenja

Prehlada

Prehlada može biti vrlo opasna po kornjaču i predstavlja verovatno najčešći uzrok smrti kornjače. Najčešći uzrok prehlade je preniska temperatura i prljava voda zbog čega se oštećuje imuni sistem, kao i nedostatak vitamina A. Premda prehlada može biti prolazna i laka, ona može biti i znak početka nekog ozbiljnog problema disajnih organa, poput infekcija, upale pluća itd.

Simptomi prehlade kornjače su kijanje, curenje iz nosa, otečene oči, zevanje (kada se kornjača bori za vazduh), ispuštanje kliktavih zvukova i sl. Kijanje može biti uzrokovano i raznim česticama u nosnim šupljinama (prašinom i sl.), a curenje iz nosa nekom alergijom. U slučaju da simptomi nisu sigurni, potrebno je posetiti veterinara. Moguće je da kornjača ima vode u plućima te ne može uneti dovoljno vazduha. Tada je potrebno rendgensko snimanje pluća. U slučaju upale pluća primetno je neujednačeno i nepravilno plivanje kao i nedostatak apetita.

Ako je uzrok prehlade bakterija, bolest se tretira antibioticima, kao i kod ljudi; mogu biti uneseni u organizam oralno ili pomoću injekcije. Ako je u pitanju virus, ne može se učiniti ništa osim povećanja temperature vode i sačekati da se organizam sam izbori.

Prvi korak pri lečenju bolesti koje liče na prehladu je podizanje temperature i prečišćavanje vode u kojoj kornjača boravi. To pomaže imunskom sistemu ali se mora paziti da temperatura ne bude previsoka — za različite vrste kornjača postoje različite maksimalne temperature u kojima mogu boraviti. Osim toga, kornjača se može izvaditi i na suvo i čuvati u kutiji sa određenom temperaturom i vraćati u vodu jednom ili dva puta dnevno na po pola sata da bi jela i pila vodu. Ako od takvog tretmana kornjači ne bude bolje, potrebno je smesta posetiti veterinara da bi se dobila stručna pomoć.

Piramidalan oklop

Piramidalan oklop je oboljenje kornjača uzrokovano nepravilnim rastom uzrokovanim najčešće lošom ishranom, ali i nedostatkom prirodne, sunčeve svetlosti. Manifestuje se piramidalnim izraslinama na oklopu, ili oklopom koji raste u nenormalnom smeru. Najčešći uzroci ovakvog oboljenja su sledeći:

• Ishrana bogata proteinima životinjskog porekla (mnoge kornjače su vegeterijanci i u prirodi uopšte ne jedu meso)
• Ishrana sa visokim nivoom proteina biljnog porekla, kakva nije dobra čak ni za strogo vegeterijanske kornjače;
• Nedovoljno kalcijuma u ishrani, koji je vrlo bitan za ispravan rast kornjača;
• Malo ili nedovoljno izlaganja prirodnoj sunčevoj svetlosti. Piramidalnom oklopu su zato vrlo sklone kornjače koje se strogo drže u zatvorenom prostoru;
• Nedovoljno vitamina D3 i/ili suviše fosfora u ishrani;
• Ishrana bazirana na kućnim namirnicama sa visokim nivoom vlage i malo vitamina.

Ako se primeti u ranom stadijumu, dalji razvoj piramidalnog oklopa se može sprečiti, ali se ne može potpuno izlečiti.

Piramidalan oklop se, nažalost, ne manifestuje samo na površini, nego kornjače sa ovim simptomima najčešće boluju i od drugih fizičkih oboljenja, poput kamena u bubregu, slabe koštane strukture i renalnih problema. U nekim slučajevima, kornjača zbog nenormalnog oblika oklopa ne može sama da se hrani, tako da je ljudska pomoć neophodna pri svakom obroku.

Određene vrste kornjača, poput vrsta Geochelone sp., Psammobates sp., i još nekih, imaju prirodno piramidalan oklop i to kod njih ne predstavlja oboljenje.

Pokušaji očuvanja

Ugroženost zbog promene okoline

Životni prostor mnogih vrsta kornjača je ugrožen. Kopnene kornjače na njihovim prastarim područjima mnogi poljoprivrednici smatraju štetočinama i često ih ubijaju. Mnogi putevi presecaju njihovu životnu sredinu, pa vozila uzrokuju smrt velikog broja jedinki. Pritom, često je reč o ženkama koje traže odgovarajuće mesto za polaganje jaja. Industrijske otpadne vode ljudi često ispuštaju u sredinu nastanjenu vodenim kornjačama čime se ona menja. Morskim kornjačama turizam otežava pristup plažama pogodnim za polaganje jaja. Tek izležene kornjačice koje noću izlaze iz legla na površinu, orijentišu se svetlucanjem vode da dođu do relativne sigurnosti mora. Zbog veštačke svetlosti gube orijentaciju. Morske kornjače se često upletu u lutajuće ribarske mreže i udave se ili progutaju plastiku verujući da se radi o meduzi.

Ugroženost od strane čoveka

Kornjačina jaja se na plažama često tako intenzivno skupljaju, da je bez ozbiljnih mera zaštite opstanak nekih vrsta veoma ugrožen. Neke kornjače se smatraju delikatesom pa ih ljudi intenzivno love.

Kriza kornjača u Aziji

Zadnjih godina se sa zabrinutošću posmatra kako se veliki broj kornjača (uglavnom slatkovodnih) nudi na pijacama Jugoistočne Azije. Smatra se da su neke vrste u prirodi neposredno pred izumiranjem. Zadnjih desetak godina se u Kini osnivaju farme za uzgoj kornjača radi pokrivanja potreba tržišta kako bi se prekinuo ili bar značajno smanjio krivolov. S druge strane, te su farme otvorile jedan sasvim novi problem. Egzotičan izgled kornjače povećava cenu na tržištu, pa se zbog toga pokušavaju uzgajati hibridne kornjače. To, s jedne strane ugrožava očuvanje vrste. Sa druge strane, to potpuno dovodi u pitanje sistematiku kornjača Jugoistočne Azije.

Mere zaštite kornjača

Kako bi se pružila pomoć u nevolji Jugoistočnoj Aziji, koordinirano se u mnogim zoološkim vrtovima sprovodi projekat uzgoja kornjača sa tog područja.

Takođe, kako bi se skrenula pažnja na ugroženost te vrste, koja se inače naziva još i živim fosilima, 23. maj je proglašen Međunarodnim danom kornjača.

Literatura

• Alderton, D. (1986). An Interpret Guide to Reptiles & Amphibians. London & New York: Salamander Books. ASIN B0010NVLQS. 
• Amato, George (2007) (video). A Conversation at the Museum of Natural History (.flv). POV25. Pristupljeno November 2012. . Filmmaker Eric Daniel Metzgar, the creator of the film The Chances of the World Changing, talks to George Amato, the director of conservation genetics at the American Museum of Natural History about turtle conservation and the relationship between evolution and extinction
• Angier, N. (December 12, 2012). „All but Ageless, Turtles Face Their Biggest Threat: Humans”. The New York Times. 
• Anquetin, J. (2012). „Reassessment of the phylogenetic interrelationships of basal turtles (Testudinata)”. Journal of Systematic Palaeontology 10 (1): 3–45. DOI:10.1080/14772019.2011.558928. 
• Barzyk, J.E. (November 1999). „Turtles in Crisis: The Asian Food Markets”. Tortoise Trust. Pristupljeno November 2012. 
• Benton, M.J. (2000). Vertebrate Paleontology (2nd izd.). London: Blackwell Science. ISBN 0-632-05614-2.  (3rd ed. 2004 ISBN 0-632-05637-1)
• Brennessel, B. (2006). Diamonds in the Marsh: A Natural History of the Diamondback Terrapin. UPNE. ISBN 1584655364. 
• „Turtles as Pets | CDC Healthy Pets Healthy People”. Centers for Disease Control and Prevention. October 2007. Pristupljeno August 2012. 
• Marshall Cavendish (2001). Endangered Wildlife and Plants of the World. ISBN 0761471944. 
• Chen, T.-H.; Chang, H.-C.; Lue, K.-Y. (2009). „Unregulated Trade in Turtle Shells for Chinese Traditional Medicine in East and Southeast Asia: The Case of Taiwan”. Chelonian Conservation and Biology 8 (1): 11–18. DOI:10.2744/CCB-0747.1. 
• Cheung, S.M.; Dudgeon, D. (November–December 2006). „Quantifying the Asian turtle crisis: market surveys in southern China, 2000–2003”. Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems 16 (7): 751–770. DOI:10.1002/aqc.803. 
• Chiari, Y.; Cahais, V.; Galtier, N.; Delsuc, F. (2012). „Phylogenomic analyses support the position of turtles as the sister group of birds and crocodiles (Archosauria)”. BMC Biol 10 (65): 65. DOI:10.1186/1741-7007-10-65. 
• Connor, Michael J. (2009). „CTTC's Turtle Trivia”. California Turtle & Tortoise Club. Pristupljeno March 2009. 
• Crawford, Nicholas G.; Faircloth, Brant C.; McCormack, John E.; Brumfield, Robb T.; Winker, Kevin; Glenn, Travis C. (2012). „More than 1000 ultraconserved elements provide evidence that turtles are the sister group to archosaurs” (PDF). Biology Letters 8 (5): 783–6. DOI:10.1098/rsbl.2012.0331. PMC 3440978. PMID 22593086. Pristupljeno September 21, 2014. 
• Dharmananda, S. (2011). „Endangered Species Issues Affecting Turtles and Tortoises Used in Chinese Medicine: Appendix 1, 2, and 3”. Institute for Traditional Medicine. Pristupljeno November 2012. 
• Dubois, A.; Bour, R. (2010). „The distinction between family-series and class-series nomina in zoological nomenclature, with emphasis on the nomina created by Batsch (1788, 1789) and on the higher nomenclature of turtles”. Bonn zoological Bulletin 57 (2): 149–171. ISSN 0006-7172. 
• Ernst, C.H.; Lovich, J.E. (2009). Turtles of the United States and Canada. JHU Press. ISBN 9780801891212. 
• Everhart, Mike (2012). „Marine Turtles”. Oceans of Kansas Paleontology. Pristupljeno March 2009. 
• „CFR - Code of Federal Regulations Title 21: FDA Regulation, Sec. 1240.62, page 678 part d1”. U.S. Food and Drug Administration. 2012. Pristupljeno November 2012. 
• Fergus, Charles (2007). Turtles: Wild Guide. Wild guide. Mechanicsburg, PA: Stackpole books. str. viii. ISBN 9780811734202. 
• „Turtle farms threaten rare species, experts say”. Fish Farmer. 30 March 2007. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-18. Pristupljeno November 2012.  Their source is an article by James Parham, Shi Haitao, and two other authors, published in Feb 2007 in the journal Conservation Biology
• Doctors Foster and Smith educational staff (2012). „Anatomy and Diseases of the Shells of Turtles and Tortoises”. Pet Education. Pristupljeno March 2009. 
• Gaffney, E.S. (1996). „The postcranial morphology of Meiolania platyceps and a review of the Meiolaniidae”. Bulletin of the American Museum of Natural History 229: 1–166. 
• Gaffney, E.S.; Tong, H.; Meylan, P.A. (2006). „Evolution of the side-necked turtles: the families Bothremydidae, Euraxemydidae, and Araripemydidae”. Bulletin of the American Museum of Natural History 300: 1–698. DOI:10.1206/0003-0090(2006)300[1:EOTSTT]2.0.CO;2. 
• Gafney, E.; Hutchinson, H.; Jenkins, F.; Meeker, L. (1987). „Modern turtle origins; the oldest known cryptodire”. Science 237 (4812): 289–291. Bibcode 1987Sci...237..289G. DOI:10.1126/science.237.4812.289. PMID 17772056. 
• Gannon, Megan (October 31, 2012). „Jurassic turtle graveyard found in China”. Livescience.com. Arhivirano iz originala na datum 2012-11-05. Pristupljeno 2015-07-16. 
• „Isn't it against the law to sell turtles that are smaller than 4 inches?”. Gulf Coast Turtle and Tortoise Society. November 2007. Pristupljeno November 2012. 
• Hylton, H. (May 8, 2007). „Keeping U.S. Turtles Out of China”. Time Magazine. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-27. Pristupljeno November 2012. There is also a copy Arhivirano 2016-03-09 na Wayback Machine-u of the article at the TSA site. Articles by Peter Paul van Dijk are mentioned as the main source.
• Hutchinson, J. (1996). „Introduction to Testudines: The Turtles”. University of California Museum of Paleontology. 
• Iwabe, Naoyuki; Hara, Yuichiro; Kumazawa, Yoshinori; Shibamoto, Kaori; Saito, Yumi; Miyata, Takashi; Katoh, Kazutaka (December 2004). „Sister group relationship of turtles to the bird-crocodilian clade revealed by nuclear DNA-coded proteins”. Molecular Biology and Evolution 22 (4): 810–813. DOI:10.1093/molbev/msi075. PMID 15625185. Pristupljeno December 2010. 
• Iverson, J.B.; Kimerling, A. Jon; Kiester, A. Ross (1999). „List of All Families”. Terra Cognita Laboratory, Geosciences Department of Oregon State University. Pristupljeno October 2012. 
• Jackson, D. C. (2002). „Hibernating without oxygen: Physiological adaptations of the painted turtle”. Journal of Physiology 543 (Pt 3): 731–7. DOI:10.1113/jphysiol.2002.024729. PMC 2290531. PMID 12231634. 
• Joyce, Walter G. (2007). „Phylogenetic relationships of Mesozoic turtles”. Bulletin of the Peabody Museum of Natural History 48 (1): 3–102. DOI:10.3374/0079-032x(2007)48[3:promt]2.0.co;2. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-06. Pristupljeno 2015-07-16. 
• Katsu, Y.; Braun, E. L.; Guillette, L.J. Jr.; Iguchi, T. (March 2010). „From reptilian phylogenomics to reptilian genomes: analyses of c-Jun and DJ-1 proto-oncogenes”. Cytogenetic and Genome Research 127 (2–4): 79–93. DOI:10.1159/000297715. PMID 20234127. 
• King, G.L.; Berrow, S.D. (2009). Marine turtles in Irish waters (Supplement to the Irish Naturalists Journal). ISBN 978-0956970404. 
• Laurin, Michel (1996). „Introduction to Procolophonoidea”. University of California Museum of Paleontology. Pristupljeno March 2009. 
• Lee, M.S.Y. (2001). „Molecules, morphology, and the monophyly of diapsid reptiles”. Contributions to Zoology 70 (1): 1–2. DOI:10.1021/cb100006u. PMID 0020073536. Arhivirano iz originala na datum 2012-10-10. Pristupljeno 2015-07-16. 
• Chun Li; Xiao-Chun Wu; Rieppel, Olivier; Li-Ting Wang; Li-Jun Zhao (November 2008). „An ancestral turtle from the Late Triassic of southwestern China”. Nature 456 (7221): 497–501. Bibcode 2008Natur.456..497L. DOI:10.1038/nature07533. PMID 19037315. 
• Lyson, Tyler R.; Sperling, Erik A.; Heimberg, Alysha M.; Gauthier, Jacques A.; King, Benjamin L.; Peterson, Kevin J. (2012). „MicroRNAs support a turtle + lizard clade”. Biology Letters 8 (1): 104–107. DOI:10.1098/rsbl.2011.0477. PMC 3259949. PMID 21775315. 
• Lyson, Tyler R.; Bever, Gabe S.; Bhullar, Bhart-Anjan S.; Joyce, Walter G.; Gauthier, Jacques A. (2010). „Transitional fossils and the origin of turtles”. Biology Letters 6 (6): 830–833. DOI:10.1098/rsbl.2010.0371. PMC 3001370. PMID 20534602. 
• Mannen, Hideyuki; Li, Steven S.-L. (October 1999). „Molecular evidence for a clade of turtles”. Molecular Phylogenetics and Evolution 13 (1): 144–148. DOI:10.1006/mpev.1999.0640. PMID 10508547. 
• Maugh II, T.H. (May 18, 2012). „Researchers find fossil of a turtle that was size of a Smart car”. = Los Angeles Times. Pristupljeno May 2012. 
• Müller, Johannes (2004). „The relationships among diapsid reptiles and the influence of taxon selection”. u: Arratia, G; Wilson, M.V.H.; Cloutier, R.. Recent Advances in the Origin and Early Radiation of Vertebrates. Verlag Dr. Friedrich Pfeil. str. 379–408. ISBN 978-3-89937-052-2. 
• „Alligator Snapping Turtle”. nationalgeographic.com. 2011. Pristupljeno August 2011. 
• „NOAA’S Marine Forensics Laboratory”. August 2003. Arhivirano iz originala na datum 2013-02-21. Pristupljeno November 2012. 
• Pittman, C. (October 9, 2008). „China Gobbling Up Florida Turtles”. St. Petersburg Times. Arhivirano iz originala na datum 2015-05-18. Pristupljeno November 2012. 
• Priest, Toni E.; Franklin, Craig E. (December 2002). „Effect of Water Temperature and Oxygen Levels on the Diving Behavior of Two Freshwater Turtles: Rheodytes leukops and Emydura macquarii”. Journal of Herpetology (The Society for the Study of Amphibians and Reptiles) 36 (4): 555–561. DOI:10.1043/0022-1511(2002)036(0555:EOWTAO)2.0.CO;2 (inactive 2015-02-01) . ISSN 0022-1511. JSTOR 1565924. 
• Rieppel, O.; DeBraga, M. (1996). „Turtles as diapsid reptiles”. Nature 384 (6608): 453–5. Bibcode 1996Natur.384..453R. DOI:10.1038/384453a0. 
• Rhodin, A.G.J.; Walde, A.D.; Horne, B.D. i dr.., ur. (2011). Turtles in Trouble: The World’s 25+ Most Endangered Tortoises and Freshwater Turtles—2011. Lunenburg, MA: Turtle Conservation Coalition. 
• Roos, J.; Aggarwal, R.K.; Janke, A. (November 2007). „Extended mitogenomic phylogenetic analyses yield new insight into crocodylian evolution and their survival of the Cretaceous–Tertiary boundary”. Molecular Phylogenetics and Evolution 45 (2): 663–673. DOI:10.1016/j.ympev.2007.06.018. PMID 17719245. 
• „Gopher Tortoise Stew”. Smithsonian magazine. October 2001. , from Recipes from Another Time: Savor the flavor of old St. Augustine and try a couple of these original recipes
• Stone, Hector Burgos (2006). Amerika: Timeless World. Lulu.com. ISBN 1411681444. 
• Tanke, D.H.; Brett-Surman, M.K. (2001). „Evidence of Hatchling and Nestling-Size Hadrosaurs (Reptilia:Ornithischia) from Dinosaur Provincial Park (Dinosaur Park Formation: Campanian), Alberta, Canada”. u: Tanke, D.H.; Carpenter, K.. Mesozoic Vertebrate Life—New Research Inspired by the Paleontology of Philip J. Currie. Bloomington: Indiana University Press. 
• „Old fashioned turtle soup recipe”. The Household Cyclopedia of General Information. LoveToKnow Corp. 1881. 
• Wings, Oliver; Rabi, Márton; Schneider, Jörg W.; Schwermann, Leonie; Ge Sun; Chang-Fu Zhou; Joyce, Walter G. (2012). „An enormous Jurassic turtle bone bed from the Turpan Basin of Xinjiang, China”. Naturwissenschaften: the Science of Nature 114 (11): 925. Bibcode 2012NW.....99..925W. DOI:10.1007/s00114-012-0974-5. 
• Valenzuela, N.; Adams, D.C. (2011). „Chromosome number and sex determination coevolve in turtles”. Evolution 65 (6): 1808–13. DOI:10.1111/j.1558-5646.2011.01258.x. PMID 21644965. 
• „Declared Turtle Trade From the United States – Totals”. World Chelonian Trust. May 2006. Pristupljeno November 2012. 
• „Declared Turtle Trade From the United States: Destinations”. World Chelonian Trust. May 2006. Pristupljeno November 2012.  ( (Major destinations: 13,625,673 animals to Hong Kong, 1,365,687 to the rest of the PRC, 6,238,300 to Taiwan, 3,478,275 to Mexico, and 1,527,771 to Japan, 945,257 to Singapore, and 596,966 to Spain.)
• „Declared Turtle Trade From the United States: Observations”. World Chelonian Trust. May 2006. Pristupljeno November 2012. 
• Zardoya, R.; Meyer, A. (1998). „Complete mitochondrial genome suggests diapsid affinities of turtles”. PNAS 95 (24): 14226–14231. Bibcode 1998PNAS...9514226Z. DOI:10.1073/pnas.95.24.14226. ISSN 0027-8424. PMC 24355. PMID 9826682. 
• Pritchard, Peter Charles Howard (1979). Encyclopedia of turtles. Neptune, NJ: T.F.H. Publications. ISBN 0-87666-918-6. 

Vanjske veze

	U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Testudines
	Wikivrste imaju podatke o: Testudines

• Kornjace.com - Divni Svijet Kornjaca Arhivirano 2014-07-29 na Wayback Machine-u
• Chelonian studbook Arhivirano 2010-07-30 na Wayback Machine-u Collection and display of the weights/sizes of captive turtles
• Biogeography and Phylogeny of the Chelonia (taxonomy, maps)
• New Scientist article (including video) on how the turtle evolved its shell