Zoološki vrt u Bakuu

Izvor: Wikipedia
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Zoološki vrt u Bakuu
Glavni ulaz u zoološki vrt
Glavni ulaz u zoološki vrt
Mjesto Baku,  Azerbejdžan
Otvorenje 1928.
Tehnički podaci
Kvadratura 4,25 hektara

Zoološki vrt u Bakuu (azer. Bakı zooloji parkı) je najstariji državni zoološki vrt u Azerbejdžanu, a otvoren je 1928. godine. Pod zaštitom je Ministarstva kulture i turizma Azerbejdžana i Gradonačelništva grada Bakua. Ukupna površina zoološkog vrta je 4,25 hektara.[1]

Istorija[uredi | uredi kod]

Zoološki vrt u Bakuu je otvoren 1928. godine, a bio je nazvan po Anatoliju Lunačarskom (danas ovaj vrt nosi ime po Nezamiju Gandžaviju).

Godine 1942. osnovan je novi zoološki vrt na osnovu evakuisanog Rostovskog zoološkog vrta, čija je ceremonija otvaranja održana nakon Velikog otadžbinskog rata. Do 1958. godine zoološki vrt se nalazio u blizini železničke stanice na malom trgu, koji je kasnije dobio ime po Lenjinu.

Godine 1958. zoološki vrt je premešten u predgrađe Bail, na periferiji Bakua i tamo je ostao sve do sredine 1970-ih, kada je proradilo klizište u Bailu, tokom kog su nastradali lav i medved. Ovaj događaj naterao je gradsku vlast da razmišlja o novom, sigurnom mestu za zoološki vrt, ali dok nije donesena odluka, zoološki vrt je privremeno premešten u selo Razin (sadašnji grad Bakihanov), gde se nalazio do 1985. godine.[2]

Ali tokom tog perioda ekspertska grupa zoologa, biologa i drugih stručnjaka odlučila je da se vrt izgradi na teritoriji Narimanovog rejona u Bakuu. Izgradnja novog zoološkog vrta započeta je u blizini železničke stanice za decu, a prema planu za nju je predviđeno 45 hektara. Da bi se ubrzala izgradnja, odlučeno je da se privremeno iskoristi samo 2,25 hektara zemljišta i kasnije proširi teritorija izgradnjom kružne pruge za decu u zoološkom vrtu.

Godine 1979. šef izvršne vlasti je izdvojio potrebnu svotu novca za izgradnju novog zoološkog vrta, koja je trajala 5 godina zbog nedostatka finansiranja. I na kraju, 1. septembra 1985. godine, pušten je u rad novi zoološki vrt u Bakuu.[3]

U 2001. godini, po nalogu šefa izvršne vlasti Bakua, 2 hektara je dodeljeno zoološkom vrtu, čime je ukupna površina zoološkog vrta povećana na 4,25 hektara.

Godine 2008. je šest vrsta egzotičnih životinja avionom dovezeno iz Minska u zoološki vrt u Bakuu: par nilskih krokodila, koati, činčile, srne, egipatski psi, i risovi. To je bilo u zamenu za mladog lava, koji je poslat iz Bakua u glavni grad Belorusije krajem 2007. godine.[4]

U 2010. godini započeti su građevinski radovi na teritorijama koje pripadaju zoološkom vrtu, a kao rezultat izgradnje nova železnička stanica za decu je u potpunosti obnovljena. Pitanje o preseljenju zoološkog vrta ponovo je stavljeno na dnevni red. Od 2000. godine organizacije za pomoć životinjama su se brinule o uslovima i javnoj sigurnosti.

Projekat novog vrta[uredi | uredi kod]

Prema naredbi Ilhama Alijeva, predsednika Azerbejdžana, u selu Džejranbatan u Apšeronskom rejonu, oko 10 kilometara od Bakua, biće izgrađen novi zoološki vrt sa jedinstvenim i retkim vrstama flore i faune. Iz predsedničkog fonda je izdvojeno 2,85 miliona manata za potrebe izgradnje. Na teritoriji novog zoološkog vrta, čija površina se sastoji od 230 hektara, biće smešteni retki sisari i ptice sa različitih kontinenata, posebno iz Australije. U Ministarstvu za ekologiju i prirodne resurse i Nacionalnoj akademiji nauka Azerbejdžana formirana je radna grupa, koja uključuje stručnjake iz različitih istraživačkih instituta i neprofitnih organizacija.[5]

Simbol Zoološkog vrta u Bakuu[uredi | uredi kod]

Ružičasti flamingo, koji se prvi put pojavio u Bakuu početkom devedesetih godina, postao je simbol zoološkog vrta. Građani su doneli ove polumrtve i ranjene ptice u zoološki vrt. Radnici zoološkog vrta, i glavni veterinar Čingiz Sultanov, brinuli su se o njima i sada trenutno ima oko 28 flaminga.[6]

Životinje[uredi | uredi kod]

Od 2010. godine broj različitih vrsta životinja se kreće oko 160, a ukupan broj životinja oko 1200.

     

Galerija[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]