Znanstvena knjižnica Zadar
Znanstvena knjižnica Zadar je knjižnica koja djeluje u Zadru od 1855. godine.
Godine 1850. je Pier Alessandro Paravia, talijanski učenjak rodom iz Zadra, posjetio svoj rodni grad i odlučio darovati svoju bogatu zbirku knjiga koja je trebala postati jezgrom buduće javne knjižnice. Službeno je osnovana 1855. godine, ali je s radom zapravo počela nakon Paravijine smrti 18. kolovoza 1857. godine pod nazivom Biblioteca Comunale Paravia (Općinska knjižnica Paravia). S fondom od 18.000 svezaka knjižnične građe predstavljala je najveću knjižnicu u tadašnjoj Dalmaciji, a postupno je obogaćen s više privatnih zbirki knjiga poznatih zadarskih obitelji tako da je oko 1932. godine imala 60.000 jedinica knjižnične građe. Pod vlašću Italije, Knjižnica je zbog velike količine građe morala biti 1938. preseljena u u namjenski izgrađeno krilo nove zgrade zadarske Općine, ali je, usprkos tome, zbog restriktivne nacionalističke politike u njoj bilo zapriječeno uzimanje knjiga i periodika na hrvatskom. Nakon izbijanja drugog svjetskog rata su talijanske vlasti u Italiju evakuirale 5.100 jedinica najvrjednije knjižnične građe, među kojima dio rijetkih knjiga (Judita iz 1521.), novine (Kraljski Dalmatin, 1806-1810), sve inkunabule, rukopise i pergamene. Odnesena građa ostala je u Italiji sve do 1961. godine, kada je vraćena Zadru temeljem mirovnog ugovora između Italije i Jugoslavije.
U vrijeme strahovitih razaranja Zadra od 1943. do 1944. godine Knjižnica je prestala s radom. Zgrada Knjižnice je pretrpjela oštećenja, ali nije uništena. Biblioteca Paravia je ponovno otvorena za javnost 14. listopada 1945. pod novim nazivom – Narodna biblioteka. U novootvorenoj Narodnoj biblioteci pored Naučnog odjela koji se sastojao uglavnom od fonda "Paravije", osnovan je i Posudbeni odjel sa skromnim fondom od 992 sveska knjiga koji se ubrzo razvio zahvaljujući brojnim knjigama prikupljenim ispod ruševina grada. Narodna biblioteka se početkom 1949. godine razdvaja u dvije samostalne ustanove: Naučni odjel postaje Naučna biblioteka i nastavlja samostalno djelovati u postojećim prostorima, a Posudbeni odjel prerasta u Gradsku biblioteku koja je tada smještena u zgradu Doma kulture (Kneževa palača).
Naučna biblioteka dolazi u nadležnost Komiteta za naučne ustanove, sveučilišta i visoke škole pri Vladi Narodne Republike Hrvatske koji je 1949. godine donio odluku da se ovoj Knjižnici dostavlja obvezni primjerak svih tiskovina s područja Hrvatske. Knjižnica je tada fond obogatila i privatnim knjižnicama uvaženih građana.
Godine 1956. u Zadru je otvoren Filozofski fakultet, između ostalog i zbog bogatog fonda Naučne biblioteke. Odlukom Savjeta za kulturu Narodnog odbora Općine Zadar iz 1962. godine Naučna biblioteka određena je za matičnu knjižnicu Općine Zadar, a 1976. godine Savjet za biblioteke Hrvatske povjerio je Naučnoj biblioteci matičnu službu za knjižnice viših i visokih škola, znanstvenih i kulturnih institucija, te knjižnice spomeničkog značaja (Kaptolska, Sjemeništa "Zmajević", sv. Mihovila, sv. Frane, sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću…)
Uslijed velikog rasta fonda kao i priliva studenata šezdesetih godina gradske su vlasti odlučile Naučnu biblioteku preseliti u adaptiranu zgradu bivše austrijske vojarne izgrađenu 1848. godine. U nove prostore Knjižnica useljava 4. siječnja 1972. Fond Knjižnice i dalje ubrzano raste, i to najvećim dijelom obveznim primjerkom (75%), zatim darovanim publikacijama, kupnjom i nešto malo razmjenom. Zbog svojeg općeznanstvenog karaktera Naučna biblioteka 1990. godine postaje pridružena članica Sveučilišta u Splitu, a 1992. godine mijenja svoj naziv u Znanstvena knjižnica.
Tijekom Domovinskog rata Knjižnica je u dva navrata stradala; u listopadu 1991. kada je direktno pogođena s desetak granata i u svibnju 1992. godine. U bombardiranju je uništena cjelokupna računalna oprema, radne prostorije knjižničara kao i građa koja se tamo zatekla, a oštećeno je i krovište zgrade. Ukupna ratna šteta procijenjena je na iznos od 200.000 EUR. Usprkos neposrednoj ratnoj opasnosti i oštećenjima zgrade, Knjižnica je kroz cijeli rat bila na usluzi korisnicima. Godine 1995. dodijeljena joj je nagrada Grada Zadra za "zapažene uspjehe na polju znanosti i kulture".
Od rujna 2000. je omogućeno pretraživanje građe putem elektroničkog kataloga, a preko interneta omogućeno je i pretraživanje fondova umreženih hrvatskih kao i stranih knjižnica.