Zlatni rog

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Pogled sa Café Pierre Loti
Zlatni rog

Zlatni rog (turski: Haliç — Halič, Altın Boynuz = "Zlatni rog"; grčki: Χρυσόν Κέρας [Chrysón Kéras] = "Zlatni rog"; starogrčki: Χρυσόκερας [Chrysókeras]; latinski: Sinus Ceratinus) je rukavac koji razdvaja stari dio Istanbula (Carigrad) od njegovog modernog dijela.

Stari Istanbul je smješten na poluotoku formiranom između Mramornog mora i Zlatnog roga. Na svom širokom ušću u Bospor i Mramorno more, Zlatni rog ima duboku prirodnu luku. Na ovom poluotoku su se prvobitno nastanili stari Grci, uspostavljajući koloniju i podižući grad Bizantion, koji će kasnije postati Konstantinopol, i konačno Istanbul.

Nakon pada Carigrada, grčki građani i ostali pravoslavni krišćani, Židovi, talijanski trgovci i drugo nemuslimansko stanovništvo počeli su se nastanjivati i živjeti duž Zlatnog roga, u četvrtima Fener i Balat.

Prvi most preko Zlatnog roga, Galata most, podignut je 1836. godine, tako povezujući Stari Istanbul sa Galatom, četvrti na suprotnoj strani Roga.