Zagorski partizanski odred

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Prvi zagorski partizanski odred, osnovan je u martu 1942.[1] kod Zlatara. Odred je bio prva veća partizanska jedinica u Hrvatskom zagorju.

Odred je imao oko 147 boraca, djelovao je kao tipično partizanska jedinica, iznenadno je napadao i potom se brzo povlačio na Ivančicu, Medvednicu ili Žumberačko gorje, izbjegavajući frontalne sukobe. Veće akcije tog odreda bile su napad na Veliko Trgovišće, Ludbreg, Hum na Sutli.[2]

Osnivanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kako je već bilo neorganiziranih pokušaja oslobodilačkih akcija, ukazala se potreba da se nešto smislenije napravi u Zagorju, zato je 28. februara 1942. održan u Bedekovčini prošireni sastanak Okružnoga komiteta KPH Krapina. Sastanku je prisustvovao kao delegat CK KPH Marko Belinić, koji je iznio plan za dizanje ustanka u Hrvatskom zagorju i rasporedio dužnosti. Na sastanku su bili prisutni i Edo Leskovar, Lacko Jakuš, Antun Jakuš, AIojz Čleković, Ivan Jadan i August Herceg.[3]

Nakon toga osnovana je prva zagorska borbena jedinica 17. marta 1942., iznad Brdovca, u kleti u vinogradu. Za zapovjednika je postavljen Ivan Sokolić - Fabijan, a za povjerenika Pavel Videković.[1]

Uskoro nakon toga je došlo do osnivanja Zagorskoga odreda (čete), koja je bila sastavljena od tri partizanske skupine: stubičke, zlatarske i klanječke, koje su djelovale u tri različita kotara. Zapovjednik odreda je bio Ivan Krajačić, a komesar Marko Belinić.[1]

Borci Prvoga zagorskoga partizanskoga odreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Danas se zna za većinu boraca, ali ne i za sve, popis boraca koji je naveden dolje, prikupljen je iz Zbornika Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi [4]

Borci iz Kupljenova:

    • Josip Jandras – poginuo za prvih borbi u Zagorju
    • Stjepan Tucman - poginuo za prvih borbi u Zagorju
    • Bzik – ime nepoznato

Borci iz Pojatna:

    • Stjepan Filković – ranjen za vrijene prvih borbi u Zagorju, uhvaćen i strijeljan
    • Stjepan Zebec – uhićen, otjeran u Jasenovac, poslije rata živio u Zagrebu
    • Stjepan Misir - poslije rata radi u Vodnoj zajednici Kupljenovo
    • Karlo Zebec – uhićen, bio u logoru, poslije rata radi u bolnici na Rebru
    • Slavko Vidak – poginuo
    • Nikola Jandras – poginuo prilikom borbi za Ludbreg

Borci iz Bregovljane:

    • Nikola Saša – kapetan JNA,
    • Stjepan Bzik - poslije rata živi u Pušći

Borci iz Hruševca:

    • Mirko Barilović – zarobljen, poginuo u Jasenovcu
    • Josip Milić – zarobljen, poginuo u Jasenovcu

Borci iz Brdovečkoga Prigorja:

    • Škrba – ime nepoznato, poginuo
    • Josip Širanović

Borci iz Jakovlja:

    • Ivan Krkač (politički komesar 1. čete) - poginuo
    • Barica Krkač – ustaše su ju zarobile prilikom razbijanja Vračarićeve grupe, i izmrcvarenu vodili po selima, poginula je u Jasenovcu
    • jedan omladinac SKOJ-evac – ime i prezime nepoznato
    • Franjo Kuhta
    • Ivan Coha – kasnije poginuo
    • Đuro Đunđek – ubijen u logoru
    • Ivan (?) Svetek

Borci iz Gornje i Donje Stubice:

    • Milan Kuren Gubec
    • jedan član Partije – ime i prezime nepoznato
    • Tomo Nikoličić
    • Ivan Landripet
    • Franjo Lacković

Borci iz Mokrica:

    • jedan čuvar u tvornici - ime i prezime nepoznato
    • Ljudevit Lončar – zarobljen i ubijen u Jasenovcu
    • Božo Lončar - zarobljen i ubijen u Jasenovcu
    • Josip Ščitnik
    • Dva borca iz Posavine - imena i prezimena nepoznata
    • Petar Lončar

Borci iz Velikog Trgovišća:

Borci iz Brdovca:

    • Pavao Belokan – seljak, poginuo izdajom
    • Joža Širanović – radnik

Borci iz Novaka (Sveta Nedelja):

    • Pavel Videković – seljak
    • Tomaš Čahanić – seljak
    • Andrija Benceković – seljak

Borci iz Rakitja:

    • Ivan Sokolčić – seljak, poginuo

Borci iz Horvata:

    • Ignac Pipić – seljak
    • Tomaš - seljak

Borci iz Oroslavja:

    • dva brata Lončara

Borci iz Zagreba:

    • Blaž Valin – sindikalni funkcioner, poginuo
    • Stjepan Glumpak – radnik, bio potpukovnik JNA
    • jedan krojač vojne bolnice – ime i prezime nepoznato
    • jedan stari građevinski radnik – ime i prezime nepoznato
    • radnik Nikola –prezime nepoznato
    • Tramvajski radnik – ime i prezime nepoznato
    • Maček – metalski radnik, ime nepoznato
    • jedan mladi židov - ime i prezime nepoznato
    • Franjo Bajt – krojač, bivši časnik JNA
    • Dragutin Petrović, sindikalni funkcioner, poginuo,
    • Lazo Vračarić

Borci iz Dugog Sela:

    • dvojica seljaka - imena i prezimena nepoznata
    • drug sa Žumberka - ime i prezime nepoznato

Borci iz Sušaka :

    • Tomislav Radić – učitelj, poginuo herojskom smrću

Borci iz Bedekovčine i Poznanovca:

    • Alojz Čleković - poginuo
    • Valent Jakuš - poginuo
    • Pavao Jakuš - poginuo
    • Milan Vidiček - poginuo
    • Josip Jurin – poginuo
    • Viktor Vidiček – poginuo
    • Vilča Vidiček - poginuo
    • Rudi Vidiček
    • Marko Mrkoci
    • Dragec Glumpak – sekretar kotarskog komiteta Ivanec
    • Draga Jakuš
    • Franc Jakuš
    • Ludva Vidiček
    • Kata Vidiček
    • Gustav Jurin
    • Štef Pozaić
    • Gabro Mrkoci
    • Josip Vidiček
    • Ruda Novosel
    • Josip Novosel
    • Josip Mrkoci
    • Blaž Jakuš
    • Lacko Jakuš
    • Tonč Jakuš
    • Janko Čajko
    • Josip Špiranec
    • Mato Špiranec
    • Antun Špiranec
    • Ivan Špiranec
    • Alojz Špiranec
    • Ivan Jadan
    • Jura Glumpak -ubijen
    • Antun Pilek
    • Franjo Pilek
    • Viktor Car
    • Gabro Jug
    • Viktor Jakuš - poginuo
    • Josipa Špiranec – kasnije uhapšena i ubijena od gestapovaca u Začretju 1943. g.

Pogledajte i ove stranice[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi (Osnivanje Zagorskog partizanskog odreda), Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959., str. 61. - 85
  2. U zagorju neprijatelj nema mira, na portalu slobodna jugoslavija.org
  3. Hrvatsko zagorje u revoluciji, sa portala vinovo.magnify.net
  4. Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi (Popis poginulih boraca i žrtava fašističkog terora), Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959., str. 381. - 469.

Bibliografija[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi, Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959.
  • Zagrebački partizanski odred, Spektar, Zagreb, 1972.