Zablaće

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zablaće
Koordinate: 43°42′N 15°52′E / 43.700°N 15.867°E / 43.700; 15.867
Država Hrvatska
Županija Šibensko-kninska
Grad Šibenik
Prvi spomen 1432.
Vlast
 - Predsjednik vijeća Zoran Grgas
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetnje vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 22 000
Pozivni broj 022
Karta
Zablaće is located in Hrvatske
Zablaće
Zablaće
Zablaće na karti Hrvatske
Zablaće is located in Šibensko-kninska županija
Zablaće
Zablaće

Zablaće, dio Šibenika na obali Šibenskoga kanala, 2 km zračne udaljenosti i 7 km cestom jugozapadno od središta grada. Nije fizički povezano s urbanim naseljem Šibenika no spada pod Šibenik zbog blizine i historijski veza. Administativno se danas naziva gradskom četvrti Zablaće.[1] Prvi se put spominje 1432. U srednjem vijeku ondje su djelovale solane, od kojih su sačuvani tek toponimi: Velika jezera i Mala solina, slana jezera između centra grada i Zablaća. Za osmanskih provala na to područje Zablaće je u dva navrata bilo razoreno (1510. i 1537) kao i njegove solane. Trgovina soli je Šibeniku u srednjem vijeku donosila najveću dobit i može se reći da je na temeljima te trgovine podignuta Šibenska katedrala. Proizvodnja soli prestala je polovicom XVIII. st. U XIX. i XX. st. dio stanovništva emigrirao je u prekomorske zemlje, velikim dijelom u SAD. Stanovništvo se kasnije počelo baviti vinogradarstvom, maslinarstvom, stočarstvom i ribarstvom.[2] Crkva sv. Ivana Krstitelja sagrađena je 1837., a župa utemeljena 1928.

U drugom svjetskom ratu omladinci i omladinke Zablaća masovno su se prodružili NOP-u i krenuli u borbu protiv fašističkog okupatora. Tridesettroje ih se nikad nije vratio[3] a i danas u centru Zablaća stoji spomenik borcima poginulima u NOB-u i žrtvama fašističkog terora od 1941. do 1945.[4] Za vrijeme rata u Zablaću je bio prvo talijanski a nakon uspostave NDH četnički logor u kojem su streljane mnoge žrtve fašističkog terora iz šibenskog područja.

Godine 1966. u neposrednoj blizini naselja počela je gradnja turističkog naselja Solaris čiji je četvrti i posljednji hotel Andrija završen 1971.[5] U samom mjestu Zablaće je tad sagrađen autokamp Zablaće.[6] Solaris je i danas jedan od najvažniji turističkih objekata u Dalmaciji.[7] Zablaće je poznato i po ljekovitom blatu, za koje je medicinski utvrđeno da je djelotvorno u liječenju reume.[2]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Četvrti i mjesni odbori, Službena stranica grada Šibenika
  2. 2,0 2,1 Zablaće, Turistička zajednica Šibensko kninske županije
  3. Žrtvama do pobjede i slobode, Općinski odbor SUBNOR-a Šibenik
  4. OBA SU STALA U ZABLAĆU POKRAJ ŠIBENIKA SPOJENI SU SPOMENICI IZ NOB-A I DOMOVINSKOG RATA, Slobodna Dalmacija
  5. Ivo Livaković: "Tisućljetni Šibenik", Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik, 2002.
  6. Autokamp Zablaće
  7. Smještaj, Turistička zajednica grada Šibenika

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]