Wikipedia:Igralište

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Wikipedia:Eksperimenti)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tajan
IUCN kategorija III (spomenik prirode)
Najbliži grad Kakanj, Zavidovići
Koordinate 44°49′0″N 15°52′0″E / 44.81667°N 15.86667°E / 44.81667; 15.86667
Površina 0,4948 km² (0 mi² )
Osnivanje 2008.[1]
Upravitelj Javno preduzeće „Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona“

Tajan nalazi se na teritorijama opština Kakanj (15,4%) i Zavidovići (84,4%), Federacija BiH, Bosna i Hercegovina. Najviša nadmorska visina spomenika prirode iznosi 1.297 m.

U orografskom pogledu područje je heterogeno. Prostor čine brojni planinski vrhovi, kanjoni, pećine, jame (jama Atom se veličinom speleološke vrijednosti) izdvaja jama Atom, ponori, kameni mostovi sa pećinama, rijeke, jezera, vodopadi, veliko kraško vrelo i dr. Zaravnjeni tereni su rijetko zastupljeni.

U okviru Spomenika prirode utvrđene su Osnovne vrijednosti „Tajana“ čine: kanjoni Mašice, Suhe i Duboke Tajašnice, speleološki objekti jame „Atom“ i „Javor“, Omladinska jama i „Lukina pećina“, jezero na Mašici, Mašička stijena, kameni mostovi sa pećinama, paleontološki lokaliteti, arheološki lokaliteti, izron Suhe, šume i geološka raznolikost te endemske biljke i životinje.

U području Spomenika prirode Tajan raste nekoliko endemskih biljaka dinarskog sustava. Najznačajnija endemska biljka koja raste samo u području planine Tajan je Gregersenova mlječika (Euphorbia gregersenii fam. Euphorbiaceae.). Vrsta je zaštićena i nalazi se na međunarodnoj crvenoj listi ugroženih biljnih vrsta (1997 IUCN Red list of threatened plants).

Područje Spomenika prirode Tajan obiluje divljim životinjama jer je cijelo područje nenastanjeno i prekriveno šumama. Pored velikih sisavaca potrebno je spomenuti i pećinske vrste insekata, pauka i gmizavaca koje nastanjuju mnogobrojne podzemne šupljine. Posebno se ističu pećine kao idealno zimsko stanište za šišmiše koji su jako ugroženi u Europi (najugroženiji sisar) i mrke medvjede. Potoci obiluju potočnim pastrmkama i rakovima. U ovim pećinama otkriveni su palenteološki nalazi stari i do 15000 godina, vrste koja je izumrla u pleistocenu, pećinski medvjed (ursus spelaeus), pećinska hijena (Cave hyaena) i crveni jelen (Cervus elephus). U Ukrasnoj pećini je pronađena endemska vrsta koja je dobila ime po Tajanska pećinska mokrica (Cyphonetes tajanus).


Zaštićeno područje[uredi kôd]

Tajan je proglašen za zaštićeno podruje, slijedećih karakteristika:

  • zaštićeno je područje od: 2008. godine[1]
  • broj zona zažtite: dvije. Prva zaštićena zona obuhvata skoro 82% ukupne površine i nalazi se na području opštine Zavidovići, a u drugu zaštićenu zonu spada preostali dio koji se nalazi na području opštine Kakanj.
  • površina: 49,48 ha
  • upravljač: Javno preduzeće „Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona“
  • mjesto: Zavidovići

Reference[uredi kôd]

[[Kategorija:Zavidovići] [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]



Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini su oni dijelovi teritorije koji su značajni po biodiverzitetu, relativnoj očuvanosti izvornog pejzaža i/ili estetsko-turističkih potencijala. Izd vojena su na osnovu kategorizacije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) na čijim principima su u Bosni i Hercegovini bazirani entitetski zakoni o zaštiti prirode.[1]

Kategorije zaštićenih područja prema IUCN[uredi kôd]

Međunarodna unija za zaštitu prirode 1994. godine je razvila sistem od šest nominalnih kategorija zaštićenih područja u skladu s njihovim primarnim ciljevima upravljanja. Praktično postoji sedam (7) kategorija pošto je prva kategorija (pod zajedničkim imenom - područje divljine) podijeljena na dva dijela.[2]

Zakonska regulativa u BiH[uredi kôd]

Nadležnost u oblasti zaštite prirode u Bosni i Hercegovini, regulirana je na nivou entiteta.[3] Osnovni zakonski akti na kojima se zasniva zaštita prirode su:

Zakon o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine[uredi kôd]

Zaštićene prirodne vrijednosti prema ovom Zakonu („Službene novine Federacije BiH“, broj 66/13) su:[4]

(1) Kategorija Ia: Strogi rezervat prirode

Kategorija Ib: Područje divljine

(2) Kategorija II: Nacionalni park

(3) Kategorija IIIa: Park prirode

IIIb:Spomenik prirode i prirodnih obilježja

(4) Kategorija IV: Područje upravljanja staništima/vrstama

(5) Kategorija V: a) Zaštićen pejzaži:

- Kopneni pejzaž
- Morski pejzaž
b) Regionalni park

(6) Kategorija VI: Zaštićena područja sa održivim korištenjem prirodnih resursa.

Prema navedenoj i važećoj kategorizaciji IUCN-a, kao što je vidljivo, kategorija ”parka priode” ne postoji, ali u skladu s ranije važećom definicijom parkova prirode, oni sada pripadaju kategoriji zaštićenih pejzaža.

Zakon o zaštiti prirode Republike Srpske[uredi kôd]

Zaštićene prirodne vrijednosti prema ovom Zakonu („Zakon o zaštiti prirode Republike Srpske) su:[5]

Zakon o zaštiti prirode Brčko distrikta BiH[uredi kôd]

Zaštićene prirodne vrijednosti prema ovom Zakonu („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, broj 24/04)su:

Kategorije zaštićenih područja u navedenim zakonima su u skladu sa kategorijama Međunarodne unije o zaštiti prirode - IUCN.[6]

Zaštićena područja[uredi kôd]

Bosna i Hercegovina (BiH) je zemlja bogate biološke raznolikosti koju čini preko 450 vrsta biljaka i drveća, te brojne vrste ptica i sisara, riba, gmazova, vodozemaca i sl. U zemlji se nalaze brojne endemske vrste i staništa, kao i niz reliktnih ekosistema. Biloška raznolikost vrsta ima najviši nivo endema u Evropi. [7]

Broj zaštićenih područja je najmanji u Evropi, pokrivajući oko 2,7% teritorije. Sastoji se od oko 40 pojedinačna područja.[8]Prvo zaštićeno područje je Nacionalni park „Sutjeska“, koje je proglašeno 1962. godine. Zaštićena područija u BiH su registrovana i u Svjetskoj bazi zaštićenih područja- WDPA (World Database on Protected Area).[9]

Lista zaštićenih područja prema zakonodavstvu u BiH[uredi kôd]

Redni
broj
Foto Naziv područja Broj
kategorije
Naziv kategorije Godina Površina
(ha)
Entitet Opština
1. SPR001 STROGI PRIRODNI REZERVAT PRAŠUMA JANJ, ŠIPOVO 2.jpg Prašuma Јanj Ia Strogi rezervat prirode 2012.[10] 295,00 RS[11] Šipovo
2. Prašuma Lom Ia Strogi rezervat prirode 2013.[12] 297,82 RS Petrovac
Istočni Drvar
3. Nacionalni Park Sutjeska 5.jpg Nacionalni park Sutjeska II Nacionalni park 1962.[13] 17.500,00 RS Foča
4. NP002 Национални парк „Козара"7.jpg Nacionalni park Kozara II Nacionalni park 2012.[14] 3.907,54 RS Prijedor
5. ŠTRBAČKI BUK 3.JPG Nacionalni park Una II Nacionalni park 2008.[15] 19.800,00 FBiH[16] Bihać, Bosanski Petrovac, Drvar
6. Kanjon rijeke Drine NP 01.jpg Nacionalni park Drina II Nacionalni park 2018.[17] 6.315,00 RS Srebrenica
7. Pećina Ljubačevo III Spomenik prirode 2012[18] 0,50 RS Kotor Varoš
8. BUKVA Zuta-bukva-Kotor-Varos Mihajlo-Tosic.jpg Žuta bukva III Spomenik prirode 2012[19] 0,50 RS Kotor Varoš
9. Pećinski ukrasi Orlovače.jpg Orlovača III Spomenik prirode 2012[20] 27.01 RS Pale
10. Rastuska pecina 3.jpg Rastuša III Spomenik prirode 2012[21] 27.01 RS Pale
11. Ledana III Spomenik prirode 2012[22] 27.01 RS Ribnik
12. Vaganska pećina III Spomenik prirode 2013[23] 27.01 RS Šipovo
13. Pećina Đatlo III Spomenik prirode 2012[24] 27.01 RS Bileća, Gacko
14. Pavlova pećina III Spomenik prirode 2012[25] 27.01 RS Trebinje
15. Girska pećina III Spomenik prirode 2012[26] 27.01 RS Sokolac
16. Pećina pod lipom III Spomenik prirode 2012[27] 27.01 RS Sokolac
17. Vran Blidinjsko polje 3.jpg Blidinje IIIa Park prirode 2012[28] 353.31 FBiH
18. Hutovo Blato, mokrad a vyznamne hnizdiste ptactva v jizni He.jpg Hutovo blato IIIa Park prirode 2006.[29] 7411,10 FBiH Čapljina
19. Prokosko jezero.jpg Prokoško jezero IIIb Spomenik prirode 2005.[30] 2225,00 FBiH Fojnica
20. Vodopad Skakavac2.jpg Vodopad Skakavac IIIb Spomenik prirode 2002.[31] 1430,70 FBiH Sarajevo
21. Tajan IIIb Spomenik prirode 2002.[32] 49.48 FBiH Kakanj, Zavidovići
22. Spring of the River Bosna, Sarajevo (3).JPG Vrelo Bosne IIIb Spomenik prirode 2006.[33] 603 FBiH Ilidža
23. Gromiželj IV Područje upravljanja staništem 2018.[34] 831,30 RS Bijeljina
24. Tišina IV Područje upravljanja staništem 2019.[35] 196,49 RS Šamac
25. Spomenik Pecina Banja Stijena9.jpg Park prirode Prača V Zaštićeni pejzaž 2021.[36] 4,06 RS Rogatica
26. Stećci na Bijambarama.jpg Bijambare Va Zaštićeni pejzaž 2003.[37] 497,00 FBiH Ilijaš
27. Konjuh V Zaštićeni pejzaž 2009.[38] 86.45,00 FBiH Banovići
28. Vrh Trebevića.jpg Trebević V Zaštićeni pejzaž 2014.[39] 400,00 FBiH Sarajevo
29. Closed dam on Miljacka.jpg Bentbaša Va Zaštićeni pejzaž 2017.[40] 160,90 FBiH Sarajevo
30. Парк-шума „Слатина”.jpg Park šuma Slatina VI Područje upravljanja resursima 2012.[41] 35,73 RS Laktaši
31. Споменик парковске архитектуре „Универзитетски град".jpg Univerzitetski grad (Banja Luka) VI Područje upravljanja resursima 2016.[42] 27,38 RS Banja Luka
32. Park šuma Jelića brdo VI Područje upravljanja resursima 2018.[43] 2,96 RS Laktaši

Reference[uredi kôd]

  1. „Zaštićena područja u BiH”. cin.ba. https://cin.ba/baza-zasticenih-podrucja/. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  2. IUCN: Kategorije zaštićenih područja - www.iucn.org((en))
  3. „Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini”. mislioprirodi.ba. https://mislioprirodi.ba/zasticena-podrucja-prirode-u-bosni-i-hercegovini/. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  4. Zakon o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine
  5. „Zakon o zaštiti prirode Republike Srpske”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 20/2014. http://www.nasljedje.org/docs/pdf/Zakon_o_zastiti_prirode_20_14.pdf. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  6. „Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini”. bih-chm-cbd.ba/. http://bih-chm-cbd.ba/?page_id=3951&lang=bs. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  7. „KATEGORIZACIJA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI”. www.fmoit.gov.ba. https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Kategorizacija%20zasticenih%20podrucja%20u%20BiH.pdf. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  8. „Registar zaštićenih prirodnih područja”. Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa - nasljedje.org. https://nasljedje.org/registar-zasticenih-prirodnih-dobara/. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  9. „Explore protected areas and OECMs”. Protected planet - www.protectedplanet.net. https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?geo_type=site&filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Bosnia+and+Herzegovina. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  10. „Odluka o zaštiti strogog prirodnog rezervata Prašuma Janj”. Službeni glasnik RS, br. 123/2012.. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/Odluka_Janj.pdf. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  11. „Registar zaštićenih područja u RS”. Službenu glasnik RS br. 36/2008.. https://nasljedje.org/registar-zasticenih-prirodnih-dobara/. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  12. „Odluka o zaštiti strogog prirodnog rezervata "Prašuma Lom"”. Službenu glasnik RS br. 39/2013.. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/odluka_lom.pdf. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  13. „Zakon o "Nacionalnom parku Sutjeska"”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 30, 2.04.2012.. https://cin.ba/baza-zasticenih-podrucja/. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  14. „Zakon o nacionalnom parku Kozara - Službeni glasnik RS, br. 121/2012”. nasljedje.org. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/zakon_o_np_kozara.pdf. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  15. „Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini: Nacionalni park Una”. CIN - Zaštićena područja,. https://cin.ba/baza-zasticenih-podrucja/. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  16. „Zaštićena područja u FBiH”. e-prirodafbih.ba/. http://e-prirodafbih.ba/bs/protectedsites/. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  17. „Zakon o nacionalnom parku Drina - Službeni glasnik RS, br. 63/2017”. nasljedje.org. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/zakon_o_np_drina.pdf. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  18. „Odluka o zaštiti spomenika prirode pećina Ljubačevo”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 36, 16.04.2008.. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/Odluka_Ljubacevo.pdf. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  19. „Odluka o zaštiti spomenika prirode "Žuta bukva"”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 117, 25.11.2011.. https://cin.ba/wp-content/uploads/2020/09/ODLUKU-O-ZA%C5%A0TITI-SPOMENIKA-PRIRODE-%C5%BDUTA-BUKVA.pdf. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  20. „Odluka o zaštiti spomenika prirode "Pećina Orlovača"”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 30, 2.04.2012.. https://cin.ba/baza-zasticenih-podrucja/. Pristupljeno 10.10.2021. 
  21. „Odluka o zaštiti spomenika prirode "Pećina Rastuša"”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 87, 18.09.2012.. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/Odluka_Rastusa.pdf. Pristupljeno 10.10.2021. 
  22. „Odluka o zaštiti spomenika prirode "Jama Ledena"”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 93, 09.10.2012.. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/Odluka_Ledana.pdf. Pristupljeno 10.10.2021. 
  23. „Odluka o zaštiti spomenika prirode "Vaganska pećina"”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 21, 13.03.2013.. http://www.nasljedje.org/docs/pdf/Odluka_Vaganska.pdf. Pristupljeno 10.10.2021. 
  24. „Odluka o zaštiti spomenika prirode "Pećina Đatlo"”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 35, 29.04.2013.. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/odluka_djatlo.pdf. Pristupljeno 10.10.2021. 
  25. „Odluka o zaštiti spomenika prirode "Pavlova pećina"”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 50, 17.06.2013.. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/odluka_pavlova.pdf. Pristupljeno 10.10.2021. 
  26. „Odluka o zaštiti spomenika prirode "Girska pećina"”. Skupština opštine Sokolac, 25.06.2015.. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/Odluka_Girska.pdf. Pristupljeno 10.10.2021. 
  27. „Odluka o zaštiti spomenika prirode "Pećina pod lipom"”. Skupština opštine Sokolac, 25.06.2015.. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/Odluka_pod_lipom.pdf. Pristupljeno 10.10.2021. 
  28. „Zakon o proglašenjupodručja Blidinja parkom prirode”. Narodni list hrvatske republike Herceg-Bosne, broj 13, 04.1995.. http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/PP_Blidinje_NL-HR_HB-13_95_ZakonProglasenja.pdf. Pristupljeno 10.10.2021. 
  29. „Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini: Hutovo blato: Odluka o načinu upravljanja Javnim poduzećem “Park prirode Hutovo blato” d.o.o. Čapljina (“Narodne novine HNŽ” broj: 2/06)”. CIN - Zaštićena područja, Hutovo blato. https://cin.ba/baza-zasticenih-podrucja/. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  30. „Odluka o proglašenju Prokoškog jezera spomenikom prirode”. Službene novine Srednjebosanskog kantona, broj 12, 29.12.2005.. http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_ProkoskoJezero_SN-SBK-12_05_Zakon_ch4yhwQ.pdf. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  31. „Zakon o proglašenju Vodopada Skakavac spomenikom prirode”. Službene novine Kantona Sarajevo, broj 11, 07.05.2010.. http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_Skakavac_SN-KS-11_10_ZakonProglasenja.pdf. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  32. „Zakon o proglašenju spomenika prirode Tajan”. Službene novine Zeničko dobojskog kantona, broj 3, 31.03.2008.. http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_Tajan_SN-ZDK-03_08_ZakonProglasenja.pdf. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  33. „Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode”. Službene novine Kantona Sarajevo, broj 6, 24.03.2010.. http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf. Pristupljeno 23.09. 2021. 
  34. „Odluka o zaštiti zaštićenog staništa Gromiželj”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 19, 6.03.2018.. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/Odluka_Gromizelj.pdf. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  35. „Odluka o zaštiti zaštićenog staništa Tišina”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 83, 8.10.2019.. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/Odluka_Tisina.pdf. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  36. „Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini: "Park prirode Prača" - Odluka o proglašenju parka prirode Prača, Službeni glasnik RS, br.33, 19.4.2021.”. CIN - Zaštićena područja. https://cin.ba/baza-zasticenih-podrucja/. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  37. „BIJAMBARE – ZAŠTIĆENI PEJZAŽ: Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža “Bijambare” 2/06)”. CIN - Zaštićena područja, Hutovo blato. https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Bijambare.pdf. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  38. „Zakon o proglašenju Konjuha zaštićenim pejzažom”. Službene novine Tuzlanskog kantona, broj 13, 09.10.2017.. http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/ZP_Konjuh_SN-TK-13_17_ZakonaProglase_ja9XnA3.pdf. Pristupljeno 23.09. 2021. 
  39. „Zakon o proglašenju Trebevića zaštićenim pejzažom”. Službene novine Kantona Sarajevo, broj 15, 17.04.2014.. http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/ZP_Trebevic_SN-KS-15_14_ZakonProglasenja.pdf. Pristupljeno 23.09. 2021. 
  40. „Zakon o proglašenju Bentbaše zaštićenim pejzažom”. Službene novine Kantona Sarajevo, broj 31, 10.08.2017.. http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/ZP_Bentbasa_SN-KS-31_17_ZakonProglasenja.pdf. Pristupljeno 23.09. 2021. 
  41. „Odluka o proglašenju park šume "Slatina"”. Službeni glasnik Republike Srpske, broj 30, 2.04.2012.. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/Odluka_Slatina.pdf. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  42. „Odluka o proglašenju zaštićenog područja "Univerzitetski grad"”. Službeni glasnik grada Banja Luka, broj 07-13-510.2018. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/Odluka_Univerzitetski_grad.pdf. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  43. „Odluka o proglašenju park šume "Jelića brdo"”. Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa - Službeni glasnik opštine Laktaši, broj 10, 2.11.2018. - - nasljedje.org. https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2018/06/Odluka_Jelica_brdo.pdf. Pristupljeno 10.10. 2021.