Vuk Krsto Frankopan

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vuk Krsto Frankopan
Wolff Christoph Frangipani

Portret grofa Vuka Krste Frankopana
Portret grofa Vuka Krste Frankopana

Lični podaci
Datum rođenja oko 1578.
Mesto rođenja ? (Hrvatska)
Datum smrti 1652.
Mesto smrti ? (Hrvatska)
Vojska austrijska vojska
Najviši čin general
Bitke i ratovi Uskočki rat
Nagrade plemićka titula grofa [1]

Vuk Krsto Frankopan (oko 1578. - 1652.) kog su Nijemci zvali Wolff Christoph Frangipani, bio je hrvatski plemić iz poznate porodice Frankopan i krajiški oficir, poznat kao karlovački general i otac Frana Krsta Frankopana. [1]

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Vuk Krsto rođen je kao dijete ogulinskog kapetana - grofa Gašpara Frankopana Tržačkog (po mjestu Tržac, Bosna i Hercegovina), i Katarine Lenković, kćeri Ivana Lenkovića i sestre karlovačkog generala Jurja Lenkovića. Nakon školovanja u Ljubljani i Italiji, radi kao krajiški oficir. Prvo kao zapovjednik utvrde Modruš od 1612., zatim od 1618. kao kapetan Ogulina, a od 1620. kao potpukovnik u Senju. [1]

Istakao se u Uskočkom ratu protiv Venecije vođenom od 1615.do 1617. kad je u jesen 1615. hrabro ušao u neprijateljsku pozadinu kod Monfalconea i poharao je, [2] a nakon tog i u bitci kod solana u Muggi 24. novembra 1615. [2]

Na vrhuncu svoje karijere postao je general u Karlovcu - 1626. štabu Vojne krajine. Upravo je tu pobjedio Turke - 1627. [1]

Nadživio je svoja dva brata Juraja i Nikolu, ženio se tiput, prva žena bila mu je Jelena, kći hrvatskog podbana Stjepana Berislavića, druga Uršula Inkofer, a treća Dora Haller, sa kojom je imao Frana Krsta Frankopana. [1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Vrijednosti prošlosti" (hrvatski). Historia Viva. http://www.historia-viva.hr/povijesno.html. pristupljeno 06. 01. 2014. 
  2. 2,0 2,1 "La Guerra di Gradisca (1615-1617)" (talijanski). Storia e Wargame. http://web.infinito.it/utenti/f/francots/rin30/gradisca.htm. pristupljeno 01. 01. 2014.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]