Naselje je bogato "gradinama" što govori da je ovo područje nastanjeno od davnina. Najstarije su dvije ilirske gradine, obje na desnoj obali Unca.
U rimskoj antici centar župe se pomakao u Donje Vrtoče, u najpitomiji dio doline, na sredokraći između Drvara i Bastasa. Tu se na Gradini Morača i danas dobro naziru temelji neke rimske građevine monumentalnog profila,
sudeći po brojnim dobro klesanim kvaderima. Još jedno rimsko naselje se razvilo na lijevoj obali Unca (kraj kuća Rađena i Puhača) otprilike 700 metara uzvodno od monumentalnog rimskog objekta na Gradini Morača. Prostiralo se u ravnici na površini od nekoliko hektara. Iako se areal ovog naselja ore, još se uvijek nalaze ulomci rimske keramike, opeka i crijepa, pa kamena iz temelja. Odavde potječe i ulomak are s posvetom.
U dvorištu Rađena su 1893. g. otkopani kasno-antički grobovi sa presvođenim grobnicama. Oko trista metara zapadnije od monumentalne građevine na Gradini Morača, na kosi zvanoj Runikova ili Boderoška gradina, ističu se svojora visinom i kompaktnošću dva paralelna zemljana nasipa sa tragovima temelja zidanih u kamenu (debljine 60 cm), što ukazuje na objekat refugijalnog karaktera iz kasne antike.
Na ruševine ovog objekta nasjela je manja crkva s okruglom apsidom i ulazom na zapadaoj strani, sva u ruševinama. Uz nju je nekropola po kojoj je zaključeno da crkva pripada srednjem vijeku.[2]
↑Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
↑Bosna i Hercegovina u antičko doba. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988
"Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.