Vrh (Buzet)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vrh - Vetta

Vrh - Vetta (tal.) - Perg (povijesno ime) je gradić u sjevernoj Istri, u sastavu Grada Buzeta, Istarska županija.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Vrh se nalazi južno od Buzeta, a do njega se može doći zapadnim odvojkom ceste Buzet-Cerovlje. koja južno od Marinca vodi zapadno do Peničića i Svetog Donata gdje skreće prema jugu do Vrha gde cesta nastavlja prema jugu za Paladine i Šćulce, a razdvaja se jugozapadno za sela Barušći i Senj. Ispod Vrha prema jezeru Butoniga nalaze se sela Marčenegla i Negnar. Istočno od Vrha se nalaze sela Dol i Klarići, a zapadno preko doline potoka Senica nalaze se Sovinjska Brda.

Vrh - Vetta
Vrh - Vetta na karti Hrvatske
Vrh - Vetta
Vrh - Vetta
Vrh - Vetta na karti Hrvatske
Regija Julija
Županija Istarska županija
Općina/Grad Buzet
Geografske koordinate
 - z. š. 45.359 N
 - z. d. 13.938 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Broj domaćinstava 34
Pošta 52420 Buzet
Pozivni broj +385 052
Autooznaka PU
Vrh (Vetta), Istria 05.jpg


Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Tipične istarske kamene hiže

Kaštel na ovom lokalitetu spominje se 1195. Ostatka tog kaštela nema ni u tragovima, ali tip naselja, zbijene kuće gradića ukazuje da je nekad bio opasan zidinama. Vrh je bio feud Akvilejske patrijaršije sa sjedištem u Sovinjaku. Kasnije postaje posjed pazinske grofovije. U urbanu iz 1498. spominje se pod imenom Perg.

Pod Venecijansku republiku dolazi tek 1508.

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Vrh-Vetta, mediteranski urbanitet

Pored pitoreskne arhitekture mjesta može se izdvojiti:

  • Crkva sv. Marije na rubu naselja izgrađena je u XIV. st. (vjerojatno na mjestu starije parohijalne crkve koja se spominje 1223. g.. Crkva je obnavljana 1518. i 1927. Trideset metarski zvonik je novijeg datuma i izgrađen je 1904.
  • Kamenu, figuralno ukrašenu gotičku kustodiju s glagoljskim natpisom iz 1483. iz ove crkve je prvi uočio Branko Fučić koji govori o radu klesara Benka iz Sočerge, ali kako u Črnom Kalu postoji kuća koju su 1489. podigli klesari Andreas i Benco prije se radi o ovoj majstorskoj radionici.
  • Škropionica s glagoljskom datacijom iz 1552. g.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

U XVI. st. ovdje je bila velika šuma hrasta, jasena i kestena koju su amijenili njive, vinogradi i maslinici, tako da su, nakon uništenja industrije u Buzetu, poljoprivreda i agrarni turizam glavna djelatnost stanovništva.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 117 stanovnika[1] te 34 obiteljskih kućanstava.[2]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 124 stanovnika.[3]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[4]


Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]