Victoria and Albert Museum

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije


Victoria and Albert Museum
Victoria and Albert Museum
Osnovan 1852
Lokacija Cromwell Gardens, South Kensington(londonska četvrt), London
Izlošci 4.6 miliona
Ulaz je slobodan
Metro South Kensington
WWW http://www.vam.ac.uk/

Victoria and Albert Museum (često zvan samo po kratici V&A) u Londonu je najveći muzej primijenjene umjetnosti i dizajna na svijetu. On posjeduje stalnu zbirku od 4,5 milijuna izložaka. Utemeljen je 1852., i nazvan je po britanskom kraljevskom paru, princu Albertu i kraljici Victoriji.

Danas se prostire se na površini od 2, 2 km2 i ima u kompleksu svojih zgrada i aneksa 145 galerija. Muzejske kolekcije imaju raspon od 5 000 godina, od početka civilizacije do najnovijih dana, iz svih grana umjetnosti, i sa svih kontinenata. Muzej ima zbirke keramike, stakla, tekstila, odjeće, srebra, metala, nakita, namještaja, srednjevjekovnih predmeta, skulptura, slika starih majstora, grafika starih majstora, , crteža i fotografija, i po mnogočemu je najveći i neusporediv sa bilo kojim muzejem na svijetu.

V&A ima najveću zbirku neoklasične skulpture na svijetu, kao i najveću kolekciju izložaka talijanske renesanse izvan Italije. Njegova dalekoistočna kolekcija (Južna Azija, Kina, Japan, Koreja je najbolja u Europi, a zbirka islamske umjetnosti ide u rang onoj iz pariškogLouvra i Metropolitan Museum of Art, iz New Yorka.

Nalazi se u južnom Kensingtonu, muzejskom dijelu Londona, popularno zvanim - Albertopolis, jer se u njegovoj blizini nalaze i druge značajne kulturne institucije pa i dva velika muzeja; Prirodoslovni muzej (Natural History Museum) i Muzej znanosti (Science Museum). Najslavnija djela koja muzej posjeduje, djela su umjetnika: William Blakea, Sandra Botticellia, John Constablea, Raffaella, William Turnera, Diego Velázqueza, mnogih drugih.

Victoria and Albert Museum, upravlja sa još pet drugih muzeja a to su:

U skladu sa najnovijim trendom u svijetu kulture, od 2001. se ne naplaćuje ulaz u muzej ( kao ni u ostale britanske muzeje).

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]