Prijeđi na sadržaj

Usnati medvjed

Izvor: Wikipedija
Usnati medvjed
Status zaštite

Status zaštite: Osjetljivi (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Ursidae
Rod: Ursus
Vrsta: U. ursinus
Dvojni naziv
Ursus ursinus
(Shaw, 1791.)
Rasprostranjenost usnatog medvjeda
(zelena - sada, crna – prije)
Sinonimi
  • Melursus ursinus Shaw, 1791.
  • Melursus lybius Meyer, 1793.
  • Bradypus ursinus Shaw, 1791.

Usnati medvjed (lat. Ursus ursinus) je vrsta zvijeri iz porodice medvjeda. Živi na području Indijskog potkontinenta.

Izgled

[uredi | uredi kod]
Usnati medvjed ima vrlo duge kandže

Dug je 140-190 centimetara, s visinom ramena od 60 do 90 centimetara[1]. Prosječna težina usnatog medvjeda je 100 kilograma, iako može varirati između 55 i 190 kilograma[2]. Ženke su manje od mužjaka, te imaju više krzna između ramena[3]. Krzno mu je dugo, raščupano i crne je boje, s malo duljim dlakama na vratu, koje mogu biti duge i do 30 centimetara[1]. Na prsima se nalazi mrlja kremasto-bijele boje u obliku slova V ili Y. Šape su dosta velike, i na njima se nalaze srpaste kandže koje su duge oko 10,5 centimetara. Rep je vrlo dug uspoređujući ga s ostalim medvjedima, oko 16-18 centimetara[1]. Na nogama nema nikakvih dlaka. Gornja usna je izdužena i može se rastegnuti. Prednji kutnjaci i kutnjaci su manji nego kod ostalih vrsta medvjeda.

Ponašanje

[uredi | uredi kod]

Usnati medvjed može biti aktivan u bilo koje doba dana, ali najčešće noću. Danju se skriva u spiljama ili u gustoj vegetaciji. Za razliku od drugih medvjeda, ne hibernira, ali je neaktivan za vrijeme velikih kiša. Iako se čini velik i nespretan, izrazito je dobar penjač. Dok se hrani, proizvodi vrlo glasne zvukove, koji se mogu čuti na udaljenosti i do 100 metara[1].

Ishrana

[uredi | uredi kod]

Hrani se kukcima, ali najčešće jede termite, koje nalazi pomoću osjetila mirisa[4]. Duge kandže i dug jezik pomažu mu u dobivanju hrane. Osim termita, jede mrave, pčele, plodove, cvjetove, med, ali i strvine, te male kralježnjake.

Razmnožavanje

[uredi | uredi kod]

Sezona parenja traje između svibnja i srpnja. Mladi dolaze na svijet u prosincu ili siječnju; gestacija traje oko sedam mjeseci. Najčešće se rodi jedan ili dva mala medvjeda, rijetko tri. Mladi se rode slijepi, vid dobivaju nakon mjesec dana. Neovisni postaju nakon 2-3 godine.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Bear Anatomy and Physiology from Gary Brown's The Great Bear Almanac, Lyons & Burford, Publishers, 1993
  2. Brian K. McNab (1992). „Rate of Metabolism in the Termite-Eating Sloth Bear (Ursus ursinus)”. Journal of Mammalogy 73 (1): 168–172. DOI:10.2307/1381879. JSTOR 1381879. 
  3. http://books.google.ba/books?id=WOxoRzoD9PsC&pg=PA268&redir_esc=y
  4. Bear Behavior and Activities from Gary Brown's The Great Bear Almanac, Lyons & Burford, Publishers, 1993

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]
Wikivrste ima informacije vezane uz: