Turkijski jezici

Turkijski jezici su skupina od 40^[1] srodnih jezika kojima govore brojni narodi raspodijeljeni po širokom području od istočne Europe do Sibira i zapadne Kine.

Turkijski jezik s najviše govornika je turski jezik (zbog sličnosti naziva, zato je stavljeno "turkijski", koji se odnosi na cijelu skupinu jezika srodnih turskome jeziku).

Turkijski jezici su aglutinativni jezici i pokazuju samoglasničku harmoniju.

Podjela turkijskih jezika

Iako su se različita turkijska plemena i njihovi jezici miješali s drugima kroz stoljeća, što je znatno otežavalo razredbu, vrlo pojednostavljena razredba izgledala bi ovako:

Jugozapadna skupina:
- Oguz skupina:
  - turski turski, gagauski, horasanski
  - azerski azerski, salčuk (seldžučki ?), kaškajski, haladžanski
  - turkmenski turkmenski
  - nerazvrstani krimsko-turski iz središnje Azije, urumski, salarski (također svrstan kao ujgursko-čagatajski)
Sjeverozapadni jezici (ili kipčačka skupina):
- aralo-kaspijska: kazahski, kirgiski, karakalpački, nogajski)
- ponto-kaspijski: karačajsko-balkarski, kumički, karaimski, krimsko-tatarski, krimčački (judeo-krimsko tatarski), pečeneški jezik (izumrli), kumanski (izumrli)
- uralski: tatarski, baškirski, čulimski
Sjeverni jezici:
- sibirska skupina: altajski, hakaski, šorski, tuvinski, jakutski
Istočna skupina:
- ujgursko-čagatajski (ili karluk-turska) skupina: uzbečki, ujgurski, salarski (također razvrstan i kao jugozapadni turkijski jezik), čagatajski (izumrli)
ogurski (ili hunski) jezici (ili takozvani "Lir-turkijski"; katkad ih se smatra odvojenom podobitelji altajskih jezika)
- prabugarski (prabugarski jezik)
  - čuvaški, povolško-prabugarski jezik (izumrli jezik; uključivanje povolško-prabugarskog u skupinu turkijskih jezika je bilo predmetom sporova
- kazarski (izumrli)

Razni elementi su ušli u turskijske jezike, posebno iz kineskog, perzijskog, ruskog i arapskog jezika, a razni elementi iz turkijskih jezika su se proširili do najsjevernijih krajeva Rusije, moguće čak do Sjeverne Amerike. Međutim, vjerojatnije je da su arktički narodi (svi drugi osim Dolgana i Jakuta), iako možda još pripadaju velikoj altajsko nadskupini, zapravo su druga jezikoslovna skupina, različita od turkijske. Usporediti s Korejcima ili Japancima, primjerice.

Moderna klasifikacija

skupina od (40) altajskih jezika koji se govore na na velikom područjima Azije i susjednim europskim krajevima. Danas se dijeli na 6 podskupina: a) prabugarska, istočna, zapadna, sjeverna, južna i urumska.

A) prabugarski (1), Rusija: čuvaški; izumrli prabugarski