Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.
Predavati je počeo u zimskom semestru akademske godine 1885/1886., staroslovensku gramatiku i postanak ćirilskog i glagolskog pisma, na Kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I u Zagrebu («za filologiju slavjansku s osobitim obzirom na povijest jezika i literature hrvatske i srpske»). Do 1914/1915., kada je umirovljen, predavao je mnoge predmete iz slavenske, indoevropske, germanske, klasične i poredbene lingvistike, pa čak i historijsku etnografiju; predavao je i metriku narodnih pesama i tumačio ih. Od 1914. posvećuje se radu na Rječniku Jugoslavenske akademije, ali se nastavi vraća 1919. i ponovo predaje do 1926. Za Rječnik JAZU uredio je odrednice od reči maslo do reči pršutina, tj. od VI dela do XII dela gotovo 6.000 stranica rečničkog teksta.
Tomislav Maretić u svojoj raspravi "Pravopisni nedostaci“, poštujući naučnu istinu, zapisao je: "Obrazovani Srbi i ne slute koliko su sretni što su oni jedini narod u Europi koji se može dičiti savršenim pismom, i pravopisom, to jest takvim u kojemu za svaki glas služi osobito slovo, a od njih se ni jedno ne uzima za više glasova nego samo za jedan jedini. Ćirilica ima taman toliko slova koliko srpski jezik ima glasova, to jest i slova i glasova ima po trideset… Hrvatska je latinica doduše savršenija od engleske, francuske i njemačke, ali manje savršena od srpske ćirilice – jer slovni znaci Lj, Nj, Dj, Dž zadaju velike muke strancima i školskoj omladini kada se čitaju kao jedan glas, a kada kao dva glasa“.
Lj - Љ, Nj - Њ, Dj - Ђ, Dž - Џ
- Lekcionarij Bernarda Spljećanina, izdao T. Maretić, JAZU, 208 str., Zagreb, 1885
- Nov prilog za istoriju akcentuacije hrvatske ili srpske, JAZU, 225 str., Zagreb, 1885.
- O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba, JAZU, 150 str., Zagreb, 1886.
- Veznici u slovenskijem jezicima, JAZU, 299 str., Zagreb, 1887.
- Slaveni u davnini, Matica hrvatska, 256 str., Zagreb, 1889.
- Kosovski junaci i događaji u narodnoj epici, JAZU, 115 str., Zagreb, 1889.
- Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, JAZU, 406 str., Zagreb, 1889.
- Slavenski nominalni akcenat s obzirom na litavski, grčki i staroindijski, JAZU, 64 str., Zagreb,1890.
- Život i književni rad Franje Miklošića, JAZU, 113 str., Zagreb, 1892.
- Gramatika hrvatskoga jezika za niže razrede srednjih škola, Izdanje Kugli, 270 str., Zagreb, 1899.
- Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, Kugli, 700 str., Zagreb, 1899. (2. izdanje 1931., 3. izdanje 1963)
- I. S. Turgenjev u hrvatskim i srpskim prijevodima, JAZU, 113 str., Zagreb, 1904.
- Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika: priredio u više navrata ukupno preko 5.300 stranica (šest golemih knjiga)
- Metrika narodnih naših pjesama, JAZU, 200 str., Zagreb, 1907.
- Naša narodna epika, JAZU, 263 str., Zagreb, 1909.
- Jezik slavonskijeh pisaca, JAZU, 88 str., 1910
- Jezik dalmatinskijeh pisaca XVIII. vijeka, JAZU, 92 str., Zagreb, 1916.
- Hrvatski ili srpski «jezični savjetnik», Jugoslavenska njiva, 509 str., Zagreb, 1923.
- Metrika muslimanske narodne epike, JAZU, 138 str., Zagreb, 1936
- Rječnik JAZU, od riječi maslo do reči pršutina (VI—XII deo), 1914-1938.
- Tomo Maretić: Slaveni u davnini Arhivirano 2009-02-17 na Wayback Machine-u