Tomislav Maretić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Tomislav Maretić
T. Maretić, Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, Zagreb, 1899.

Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.

Predavati je počeo u zimskom semestru akademske godine 1885/1886., staroslovensku gramatiku i postanak ćirilskog i glagolskog pisma, na Kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I u Zagrebu («za filologiju slavjansku s osobitim obzirom na povijest jezika i literature hrvatske i srpske»). Do 1914/1915., kada je umirovljen, predavao je mnoge predmete iz slavenske, indoevropske, germanske, klasične i poredbene lingvistike, pa čak i historijsku etnografiju; predavao je i metriku narodnih pesama i tumačio ih. Od 1914. posvećuje se radu na Rječniku Jugoslavenske akademije, ali se nastavi vraća 1919. i ponovo predaje do 1926. Za Rječnik JAZU uredio je odrednice od reči maslo do reči pršutina, tj. od VI dela do XII dela gotovo 6.000 stranica rečničkog teksta.

Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Tomislav Maretić u svojoj raspravi "Pravopisni nedostaci“, poštujući naučnu istinu, zapisao je: "Obrazovani Srbi i ne slute koliko su sretni što su oni jedini narod u Europi koji se može dičiti savršenim pismom, i pravopisom, to jest takvim u kojemu za svaki glas služi osobito slovo, a od njih se ni jedno ne uzima za više glasova nego samo za jedan jedini. Ćirilica ima taman toliko slova koliko srpski jezik ima glasova, to jest i slova i glasova ima po trideset… Hrvatska je latinica doduše savršenija od engleske, francuske i njemačke, ali manje savršena od srpske ćirilice – jer slovni znaci Lj, Nj, Dj, Dž zadaju velike muke strancima i školskoj omladini kada se čitaju kao jedan glas, a kada kao dva glasa“.

Lj - Љ, Nj - Њ, Dj - Ђ, Dž - Џ

Glavna djela[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Lekcionarij Bernarda Spljećanina, izdao T. Maretić, JAZU, 208 str., Zagreb, 1885
  • Nov prilog za istoriju akcentuacije hrvatske ili srpske, JAZU, 225 str., Zagreb, 1885.
  • O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba, JAZU, 150 str., Zagreb, 1886.
  • Veznici u slovenskijem jezicima, JAZU, 299 str., Zagreb, 1887.
  • Slaveni u davnini, Matica hrvatska, 256 str., Zagreb, 1889.
  • Kosovski junaci i događaji u narodnoj epici, JAZU, 115 str., Zagreb, 1889.
  • Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, JAZU, 406 str., Zagreb, 1889.
  • Slavenski nominalni akcenat s obzirom na litavski, grčki i staroindijski, JAZU, 64 str., Zagreb,1890.
  • Život i književni rad Franje Miklošića, JAZU, 113 str., Zagreb, 1892.
  • Gramatika hrvatskoga jezika za niže razrede srednjih škola, Izdanje Kugli, 270 str., Zagreb, 1899.
  • Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, Kugli, 700 str., Zagreb, 1899. (2. izdanje 1931., 3. izdanje 1963)
  • I. S. Turgenjev u hrvatskim i srpskim prijevodima, JAZU, 113 str., Zagreb, 1904.
  • Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika: priredio u više navrata ukupno preko 5.300 stranica (šest golemih knjiga)
  • Metrika narodnih naših pjesama, JAZU, 200 str., Zagreb, 1907.
  • Naša narodna epika, JAZU, 263 str., Zagreb, 1909.
  • Jezik slavonskijeh pisaca, JAZU, 88 str., 1910
  • Jezik dalmatinskijeh pisaca XVIII. vijeka, JAZU, 92 str., Zagreb, 1916.
  • Hrvatski ili srpski «jezični savjetnik», Jugoslavenska njiva, 509 str., Zagreb, 1923.
  • Metrika muslimanske narodne epike, JAZU, 138 str., Zagreb, 1936
  • Rječnik JAZU, od riječi maslo do reči pršutina (VI—XII deo), 1914-1938.

Bilješke[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

http://www.herceg.tv/kultura/814/nikola-kulic-cirilica-na-golgoti?lang=lat