Thang Long

Središnji dio carske citadele Thang Long u Hanoiju
Svjetska baština UNESCO-a
	Vijetnam
Registriran	2010. (34. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iii, iv
Ugroženost	-
Referenca	UNESCO

Carska citadela Thang Long (vijetnamski: Hoàng thành Thăng Long), kasnije poznata kao Hanoijska citadela je citadela u gradu Hanoiju, koja je bila prijestolnicom vijetnamskih dinastija (Đại Việt) Lý (1010.-1225.), Trần (1225.-1400.), Lê (1428.-1789.) i Nguyễn.

Izgrađena je za dinastije Ly oko 1010. godine na ostacima kineske utvrde iz 7. stoljeća i ostala je vijetnamskom kraljevskom rezidencijom sve do 1810. godine kada je prijestolnicom postao grad Huế. Thang Long je od tada bio sjevernom citadelom vijetnamskih careva i 1805. godine je obnovljen u stilu francuskih utvrda arhitekta Vaubana.

Kraljevske palače i druge građevine carskog grada Thang Longa su krajem 19. stoljeća (1896.-97.) uništile francuske kolonijalne snage. Preostale su tek poneke zgrade poput monumentalnog ulaza Đoan Môn, stubišta hrama Kinh Thiên, princezina palača Hậu Lâu, i "Tornja zastave Hanoija" (toranj visine 33.4 m iz 1812. godine; slika desno). Oni su 2010. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji^[1] kao ostatk jedinstvene kulture jugoistočne Azije u kojoj su se miješali utjecaji kineske kulture sa sjevera i Čampa kulture s juga.

Na mjestu ostataka palače je 2008. godine izgrađena zgrada vijetnamskog parlamenta, Ba Đình. Prilikom izgradnje pronađeno je mnogo arheoloških ostataka, koji su danas u Vijetnamskom muzeju Povijesti (Hanoi), i zaključeno je kako je tek dio carskog grada Thăng Longa iskopan.