Takelma

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Takelma (Rogue River Indijanci, Lower Takelma), pleme američkih Indijanaca iz jugozapadnog Oregona, porodica Takilman, nastanjenih sa središnjeg pordučja rijeke Rogue, oko Grants Passa, uključujući i rijeku Illinois pa sve do Table Rocka.

Ime[uredi - уреди | uredi izvor]

Ime Takelma dolazi iz domorodačkog Dā<sup>a</sup>gelmá<sup>ε</sup>n, `those dwelling along the river', i za razliku od Latgawa (Lat'gā<sup>a</sup>wá<sup>ε</sup>) nazivani su i Lower Takelma. Indijanci Alsea nazivali su ih Kyu'-kutc hítclûm ("people far down the stream/country)." Ostali nazivi su Na-tcté tûnne (kod plemena Naltunnetunne), dok Lower ili Lowland Takelma dolazi po habitatu.

Jezik[uredi - уреди | uredi izvor]

Jezik takelma veoma je različit od susjednih athapaskanskih jezika i zajedno sa jezikom plemena Latgawa čine, prema Powelu, samostalnu porodicu Takilman. Danas se ona vodi kao dio Velike porodice Penutian.

Sela[uredi - уреди | uredi izvor]

J. O. Dorsey (Takelma MS. vocab., B. A. E., 1884) navodi njihova sela smještena u području rijeke Rogue: Hashkushtun, Hudedut, Kashtata, Kthotaime, Nakila, Salwahka, Seethltun, Sestikustun, Sewaathlchutun, Shkashtun, Skanowethltunne, Talmamiche, Talotunne, Tthowache, Yaasitun, Yushlali.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Dolaskom bijelaca na područje Oregona Takelme svoju povijest dijele sa susjednim oregonskim plemenima. Takelma Indijanci srednjeg Rogue živjeli su na zemljištu atraktivnom za poljoprivredu ali nisu bili agrikulturan narod, a jedina biljka koju su uzgojili bila je duhan. Doseljenici o Indijancima nisu znali ništa i došlo je do skuba poznatog kao Rogue River War koji je počeo u desetom mjesecu 1855. i za Takelme završio masakrom, a preživjeli su 1856. preseljeni na rezervat Siletz, Među preživjelim bili su među ostalima i poglavica George Harney, a zatim i Evens Bill, Old man Bill, James Buckhannon, John Mackay, Klamath Smith, Mooses, Nat, Jack, Hugh i Dave. Osnovano je pleme Confederated Tribes of Siletz Indians kojemu prvi izabrani poglavica postaje Takelma poglavica Chief George Harney. Njegova praunuka je Agnes Baker-Pilgrim, storitelerica i aktivistica u očuvanju prirode koju smatraju 'amabasadorom Majke Zemlje', poznata i pod duhovnim imenom Taowhywee, ali često od milja nazivana Gramma Aggie. Informacije o jeziku i kulturi Takelma sakupili su lingvist Edward Sapir i antropolog John Peabody Harrington (1884-1961).

Etbogarfija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura Takelma nalikuje kulturi kalifornijskih plemena. Oni su prvenstveno sakupljači žira, ali i korijenja camas što je tipično za područje Platoa, sakupljali su i razne sjemenke i crvene bobice manzanite koje Indijanci drobe tučkom u kamenim avanima (vidi). Mrvljene osušene sjemenke manzanite dodavali su brašnu od žira iz kojeg su proizvodili kolačiće i pogačice. Hrana životinjskog porijekla poglavito je porijekom iz vode. Lovili su lososa i drugu ribu pomoću mreža i kopalja. Jelena su lovili na način da se životinja natjera u ograđeni prostor. Proizvodili su razne vrste košara čija je namjena kao i u Kaliforniji bila raznolika, kako za sakupljanje i nošenje sjemenja i divljih plodova tako i za sijanje, kuhanje, čuvanje žirovog brašna i drugo. Kost i drvo osnovna su sirovina za izradu alatki i oruđa kao što su žlice, igle i kopačica za čeprkanje. Od kamena su izrađivali među ostalim i tučak za mrvljenje sjemenja u avanima, kao i izradu vrškova strijela. Njihove kuće dijelom su ukopane u zemlju od drvene konstrukcije, sa središnjim mjestom za vatru i otvorom za izlaz dima na vrhu krova i podignutim vratima kroz čiji se otvor ulazilo pomoću sa urezanih ljestava. Odjeća je nalik onoj kod Kalifornijskih Indijanaca uključujući i crveni skalp djetlića i košara-kape kakve nose Hupe, Tolowe i druga sjevernokalifornijske skupine Atapaska. Uobičajeno je i facijalno bojanje crvenom, crnom i bijelom bojom, od kojih je ova posljednja označavala da su na ratnoj nozi. I žene i muškarci su se i tetovirali. Socijalna organizacija im je jednostavna,i selo je jedina važna socijalna ustanova, bez ikakvih znakova totemizma ili klanskih grupacija, a kako nema ni egzogamije ženidba među bližim srodnicima je zabranjena i partner/partnerica mogli su se pronaći samo u nekom drugom selu, a čest je bio slučaj da su se ženili i sa Šastama, pripadnicima jednog susjednog ali stranog plemena. Poligamija i levirat su su bili česti. Svečanosti su vezane uz pojavu žira, lososa, doba zrelosti te su sa ratnim plesom glavne ceremonijalne aktivnosti. Šamanizam ima velik utjecaj, a šaman je poznavatelj mnogih čarolija i poznaje medicinske formule. Kulturni heroj Daldâl glavno je lice njihovih mitova.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • The Collected Works of Edward Sapir VIII: Takelma Texts and Grammar, by Victor Golla (Editor)

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]