Suha destilacija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Suha destilacija
Suha destilacija katrana
Suha destilacija katrana

Suha destilacija je postupak kojim se iz čvrstih organskih materija kao što je drvo ili ugljen sagorjevanjem uz minimalnu količinu kisika, dobijaju različiti plinoviti i viskozni proizvodi važni za kemijsku industriju.[1]

Sagorijevanje se vrši u retorti ili komori, bez pristupa kisika.

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Za razliku od destilacije tekućina u kojoj su promjene fizikalnog karaktera, suhom destilacijom nastaju kemijske promjene. Suhom destilacijom drva, pored drvenog ugljena, dobija se i octena kiselina, metanol, aceton i katran, iz kog se kasnije može izdvojiti ksilen, krezol i drugi korisni spojevi.[1]

Od ugljena se suhom destilacijom mogu dobiti vrlo različiti proizvodi, zavisno od toga vrši li se ona na temperaturi do 600 °C[2], - to se zove švelanje, ili većim od 900 °C, a to je onda koksiranje.[2]

Uglavnom se švela smeđi ugljen, a osim švelnoga koksa i švelnoga plina dobija se i švelna voda, laka ulja te švelni katran.[1]

Za koksiranje se uzima kameni ugljen, a proizvodi su koks, koksni plin, amonijum hidroksid i katran, iz kojega se daljnjom separacijom dobivaju benzen, toluen, naftalen, katranska smola i drugi proizvodi.[1]

Postupak suhe destilacije na temperaturi od 450 °C do 600 °C zove se i karbonizacija, a postupak na temperaturama iznad 900 °C koksiranje.[2]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "destilacija" (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14783. pristupljeno 14. 10. 2015.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Concise Encyclopedia Chemistry" (engleski). Walter de Gruyter. https://books.google.hr/books?id=Owuv-c9L_IMC&pg=PA240&hl=hr#v=onepage&q&f=false. pristupljeno 14. 10. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]