Stopa (arhitektura)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Stopa
Stope stupova na atenskoj Akropoli
Stope stupova na atenskoj Akropoli

Stopa ili baza (njemački: basis iz latinskog: basis [1]od grčkog: βάσις = stopa, stopalo, temelj, baza, francuski: base, talijanski: base) je izraz u arhitekturi za postolje stupa, dio kojim se on oslanja na tlo. [2]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Kod klasičnih grčkih hramova dorskog reda nema stopa, već stupovi leže direktno na stilobatu, ravnoj platformi od kamenih blokova. Stope ili atičke baze pojavljuju se na građevinama jonskog i korintskog reda.

Stope su mogle biti vrlo jednostavne, isklesane iz jednog kvadratnog kamenog bloka - sokla (latinski: socculus =mala cipela), bez ikakve dekoracije, ali i složene kakve su bile atičke stope rimskih i gotičkih građevina. One su se sastojale od kvadratnog postolja, koje je ležalo na stilobatu, i jednog ili više cilindara različitih profila. [2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Već su stari Egipćani imali neku vrstu stope, to su bile jednostavne kamene ploče, koje su postavljali pod svoje monolitne stupove. Taj način stabiliziranja stupova, usvojili su i Grci, preko Kretsko-mikenske kulture i razvili ih u razne varijante. Njih su prihvatili i Rimljani i raširili kao način gradnje reprezentativnih objekata, po čitavom tadašnjem svijetu.

Stope su se koristile od gotike preko renesanse, baroka sve do neoklasicizma.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Galerija primjera raznih stopa[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "basis" (engleski). Merriam-Webster. http://www.merriam-webster.com/dictionary/basis?show=0&t=1370614423. pristupljeno 02. 06. 2013. 
  2. 2,0 2,1 "base" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/54693/base. pristupljeno 02. 06. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]