Stopa (arhitektura)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Stopa
Stope stupova na atenskoj Akropoli
Stope stupova na atenskoj Akropoli
Stope stupova na atenskoj Akropoli

Stopa ili baza (njemački: basis iz latinskog: basis [1]od grčkog: βάσις = stopa, stopalo, temelj, baza, francuski: base, talijanski: base) je izraz u arhitekturi za postolje stupa, dio kojim se on oslanja na tlo. [2]

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Kod klasičnih grčkih hramova dorskog reda nema stopa, već stupovi leže direktno na stilobatu, ravnoj platformi od kamenih blokova. Stope ili atičke baze pojavljuju se na građevinama jonskog i korintskog reda.

Stope su mogle biti vrlo jednostavne, isklesane iz jednog kvadratnog kamenog bloka - sokla (latinski: socculus =mala cipela), bez ikakve dekoracije, ali i složene kakve su bile atičke stope rimskih i gotičkih građevina. One su se sastojale od kvadratnog postolja, koje je ležalo na stilobatu, i jednog ili više cilindara različitih profila. [2]

Historija[uredi | uredi kod]

Već su stari Egipćani imali neku vrstu stope, to su bile jednostavne kamene ploče, koje su postavljali pod svoje monolitne stupove. Taj način stabiliziranja stupova, usvojili su i Grci, preko Kretsko-mikenske kulture i razvili ih u razne varijante. Njih su prihvatili i Rimljani i raširili kao način gradnje reprezentativnih objekata, po čitavom tadašnjem svijetu.

Stope su se koristile od gotike preko renesanse, baroka sve do neoklasicizma.

Povezano[uredi | uredi kod]

Galerija primjera raznih stopa[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. basis (engleski). Merriam-Webster. Pristupljeno 02. 06. 2013. 
  2. 2,0 2,1 base (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 02. 06. 2013. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]