Korintski red

Izvor: Wikipedia
Korintski red na Panteonu u Rimu.

Korintski red (Korintski stil) je jedan od stilova u klasičnoj grčkoj arhitekturi karakteristična stupa s 24 kanelire i bazom poput jonske kojoj je dodatna kvadratna ploča plinta s kapitelom oblikovanim kao košara sa stiliziranim lišćem akanta.

Smatra se da je korintski red izmislio arhitekta Kalimakus ( Callimachus) koji je bio inspirisan izgledom posvetne korpe koja je bila ostavljena na grobu mlade djevojke. Po Vitruviju, pletena korpa bila je isprepletena sa biljkom akantus koja je tu izrasla mješajući listove biljke sa vezom korpe.

Korintski kapitel se može smatrati obogaćenom verzijom jonskog kapitela mada su jonski detalji poput spirala znatno ublaženi i smanjeni te postavljeni na uglovima u odnosu na izražene autentične detalje korintskog kapitela kao što su stilizovani listovi akantusa. Listovi akantusa na korintskom kapitelu su različito izraženi u različitim kulturama gradnje.

Za razliku od dorskog i jonskog kapitela, korintski kapitel nema vrat već samo prstenastu astragalnu profilaciju ili traku koja formira osnovu kapitela kao konotacija na legendarnu gore opisanu Korpu.

Korintski stub je gotovo uvijek kaneluriran. Ako nije, obično postoje dobri razlozi zašto su kanelure izostavljene (obično finansijski razlozi). Na korintskim stubovima kanelure su ponekad i ukrašene.

U svojim proporcijama korintski stub je sličan jonskom stubu, mada može biti vitkiji, dok se u biti najviše razlikuje svojim autentično skulpurisanim kapitelom. Abakus iznad kapitela ima udubljene stranice kako bi se slagao sa izvijenim uglovima kapitela te može imati i rozetu na osi svake strane.

Arhitrava je podjeljena u dva ili tri dijela , koji mogu biti jednaki, ili mogu imati zanimljive proporcionalne odnose među sobom. Iznad obične ne dekorisane arhitrave sjedi friz koji može biti bogato skulpturisan sa produženim dizajnom. Iznad toga, profilacija glavnog vijenca je slična jonskom redu. Ako je glavni vijenac veoma dubok može biti ojačan ornamentalnim rešetkama postavljenim u seriji ispod glavnog vijenca.

Najstariji primjer korintskog stuba je Hram Apola u Basama u Arkadiji iz oko 450420. pne. Korintski stub nije bio dio ni jednog reda u ovom hramu koji ima dorski red oko hrama i jonski unutar cele. Misteriozno, jedan korintski slobodno stojeći stub se nalazi u samom centru cele, a njegova svrha je stvar debate među arheolozima od kojih je jedna teorija da je stub možda bio jedna vrsta “posvijetnog stuba”.

Najpoznatiji korintski hramovi su: Olimpejon u Ateni, hram u Tegeji i dr.

U helenističko doba primjenjuje se vrlo često, a u rimsko doba prevladava zbog svoje dekorativnosti (kao npr. Augustov hram u Puli).

Rimljani ga kombiniraju s jonskim stupom čime nastaje tzv. kompozitni stup.

Stupovi korinstkog reda na Jupiterovom hramu u Ateni.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]